DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 324 p- ci:zeo t.adzor aktak´iiiiCke zgrade, u kojoj tu i .^ad siiiješteni njeki ostanci uaiikoMie :^birke c kr. visoke škole za zemljotežtvo u Bec«, koju je sbirku sve do y\oje smrti nadgledao. Punih 36 godina djelovao je Grossbauer uspješno na polju šumarstva, te 31HI veći dio austrijskili šumara zahvaliti ima svoje znanje i umjeee. On je uskladao vrlo pomnjivo razne poučne sbirke koli u mariabrunskom zavodu, toli i u muzeju za šumsko-uzgojnu struku, koje se sbirke medju prve od svih sličnih sbirkn tu- i inozemstva ubrojiti moraju. Da se pokojnik nije mnogo perom u javnosti bavio pokraj svega dubokoga znanja svoga, ima se to pripisati njegovom čednom značaju i onoj bojazni, da nebi tko [msumnjao, da želi svoje znanje bud komu narinuti, bud iztaći ga javno kao lijeku nepogriešiAU istinu, o kojoj se nebi smjelo dalje razpravijati po drugom smrtniku. Nu ipak objelodanio je Grossbauer osim amo tamo razštrkanih stručnih razpiavica poseban spis: „Das Winkler´sche Taschenđendrometer" (Beč 1864.). U tom spisu razpravlja o Wioklerovom drvomjeru, kako ga je on udesio i usavršio, te o načinu, kako se istim strojem baratati mora, razloživ pobhže razne do sad poznate načine kockovanja t. j . preračunavanja usebina kod mjerenja stabala. Za njegov mar oko vinapređjivanja šumogojstva odlikovan bje Grossbauer god. 1870. vitežkim krstom Franje Josipa, a godine 1875. podieljeno mu je plemstvo sa pridjevkom ,.pl. Walđstattski " prigodom njegova umirovljenja., Grossbauer oženio se je god. 1839., te ga na grobu oplakuje njegova 75 godišnja starica FR petero odraslih potomaka. Od njegovih sinova najstariji Franjo služi kao c. kr. šumarnik u Rorreggu, sliedeći sin Ernest služi kao upravni savjetnik kod šumskog ravnateljstva dobara u Beču, a najmladji Viktor uredjiva od godine 1880. časopis: „Wiener-Jagdzeitung", Pokojnikova smrt probudila je u svih slojevih stručara i prijatelja najveću žalost, — osobito žale za pokojnikom njegovi učenici, kojim je bio ne samo dičnim učiteljem, nego i pravim otcem i uslužnim savjetnikoin. I naše hrv. slav. šumarsko družtvo žali za pokojnikom, j´er mu je on svojim imenom počam od god. 1880. (prigodom vinkovačke šum. skupštine) dičio i resio one redove znanstvenika, koji su kao „začastni članovi" uvršteni medju pobornike ovog nadobudnog domaćeg strukovnog družtva, te mu zato i uredničtvo ovog stručnog časopisa na ime šumarskog družtva tužnim srcem kliče: „vječna mu pamet"! ´ Proračunavanje množine sjemena za sjetvu. Za stanovitu površinu potrebita množina sjemena ustanovljena je od raženih stračara nejednako. Smrekova sjemena treba za 1 katastr. ral n. pr, po Cotti 16, po Pfeilu i8-2i P^ G- L- Hartigu i Hundeshagenu 20-7, po Kleinu i G. F. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 325 — . Hartiga 16-9, po Gewinrioru 17*9, a po Wedekindu ^amo H-1 beč. fuutL Fo Gayera dovoljno je u srednjih odnošajih za sjetvu na ornate (Volisaat) 10 do 22 kgr. srarekova sjemena 7/A hektar. Nemože čovjek dosta pametan biti, da se po ovom različitom proračunavanju za sjetvu potrebitoga sjemena odluči, koja inu je mno^^ina sjemena zaista potrebita, bilo to za 1 katastr. ral ili za hektar. S tog razl ga nepreostaje drugo, nego da se pronadje način, kako ćemo u stanovitih prilikali nino^/inu potrebita, sjemena proračunati. Kod obične sjetve sjemena po gore spomenutih stručarih proračunana množina neće biti od velike razlike, ali će za to ta razlika biti veća kod sjetve sjemena u biljevištih, te neće biti neumjestno, ako se s tim poslom ovdje bavimo. Množina sjemena zavisi od toga, da li ćemo na gusto ili riedko sijati, da li je sjeme klicavo i čisto, te koliko ide zrnja na kilogram ili na litru. Gustoća sjetve ravna se od medjusobne udaljenosti sijališta (Saatplatz) ih brazde, od gustoće na krpici (Platte) posijanog ili u brazdu prosutog sjemena, a kod sjetve na omaške od množine biljka, koju želimo imati na stanovitoj plohi. Ima li se primjerice sjemenom posijati jedno katastr. jutro (ral) na.krpice, onda će biti takovih krpica 5755 po I m^, a ako žel´mo imati na svakoj krpici I—3 biljke obzirom na to, da nam biljke nepostradaju od kojekakve potrice, onda ćemo trebati zrnja od sjemena 5755 do 172G2. Razlika zrnja biti. će od tud, što je sjeme nabavljeno iz studenih ili toplih predjela ili je ono nabavljeno iz manje povoljnili stojbina. Po Gajerovoui računu ima u kilogramu srarekova sjemena 125.000 — 145 000 zrnja; u švedskom smrekovom sjemenju 184.000 zrnja; u našem borovom sjemenju ima 146.000 — 161.000, a u švedskom borovom sjemenju 224.000 zrnja. Za sjetvu na omaške mogli bi po prilici ovako računati. Dovoljno će biti, ako na četvorniku, kojemu je jedna stranica 0´5 mt, po jedna biljka poraste. Ovakovih četvornika (0-25 m^) ima jedna ral 23.020. Da odgojimo isti broj biljka kod 75 postotaka klicavosti, trebati ćemo dakle 30.693 zrnja sjemena. To će reći po gornjoj predmjevi, da trebamo 0-25 klgr. smrekova siemena, a ako hoćemo, da nam sjetva posve sigurna bude, trebati ćemo 1 kg. sjemena. Sravnimo li ovu množinu sjemena s onom množinom, koju je Gayer proračunao na 5.8—12-7 kg. smrekova sjemena po rali, onda bi po gornjoj predpostavi odgojili 607-500—1,333.500 kom. biljka na jednoj rali, što bi zaista premnogo bilo i onda kad bi se sačuvala četvrtina biljka,, a ostalo da postrada od mrazova i suše. Proste sjetve danas se nigdje nerabe, pa nije nara svrha, da je zagovaramo, nego hoćemo da dokažemo, da je velika razlika izmedju prakse i proračunavanja. Mnogo je važnije ovdje iztaći pitanje o biljevišiih, osobito u onom slučaju, ako hoćemo znameniti broj biljka odgojiti — kao šio se o tora nastoji u razsadnicih kr. ugar. učilišta za lugare, koje učilište posjeduje 10--30 kut. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 326 — rali, te se sjeme za više ureda zajedno naruči i prema potrebi porazđieli, — o ostalom takodjer i onda, ako se ima sastaviti ili kontrolovati odgojni proračun. Teoreticno proračunavanje množine sjemena nije samo od važnosti shog troškova nabavit se imajućega sjemena, nego i s toga, što nas nuka na uputu glede prosudjivanja za odgoj biljka priugotovit se imajućeg tla, glede gustoće sjetve i vriednosti sjemena. Recimo primjerice, da je za bor potrebit razmak brazda od 20 cm. najprikladniji, onda bi morala biti kod 6 brazdica i kod širine putića od 30 cm., jedna takova liha 150 cm. široka. U tom slučaju ima pojedini 2 mt. dugački dio ovakove lihe svega 3m.´^ plosne površine. Šest brazda sa 2 m. duljine dugačke su 1200 cm. Ako se na svaki centimetar posije 6 zrnaca sjemena, da kod 70 postotne klicavosti 5´5 biljka na centimetru poraste, onda je potrebito za usjev 6000, za m.^ .2000, a za 1 ral 11,5 lO.000 zrnja sjemena (sjemenka), ; te se_ imamo nadati, da će nam kod rečene klicavosti ponarasti 8,057.000 pokliča (Keimlioge). Ako se uzme množina zrnja sa 150 000 po kgr., onda je za sjetvu nuždno 11,510.000 zrnja, dakle za katastr, ral 76-73 kgr. borova sjemena. Svede li se potreba sjemena na jedinke, onda je za gornji slučaj za odgoj od 1000 pokliča potrebito 9´5 gr. sjemena i površina od,0*714 m^ = 0*198Q hvati, ili po m- površine 13´33 gr. sjemena t. j . po četvor. hvatu površine 47\S8 gr. sjemena.´Ova se množina dašto mienja po većoj ili manjoj klicavosti ili po broju zrnja po klg., te bi bila potrebita množina sjemena za.odgoj od 1000 pokliča sliedeća:. . . kod 150.000 zrnja, kod 170.000 zrnja. kod 50% klicavosti 13´30 g. 11-76 g . 60"/o IMO g. 9-80 g.. 9-50 g. 8-40 g. „ SO´V.o „ 8-33 g. 8-00 g. . 82´>/o - „ (švedsko sjeme) 5-44 g. sa 224.000 zrnaca. , Iz ovih podataka može se lahko proračunati vriednost sjemena. Po gornjem izkazu potrebe sjemena vriednije je švedsko sjeme r74 put više (5´44:9"5=1 : x), nego što je sjeme od 70 postotne klicavosti i kod 150.000 zrnja sa 9°5 gr. tako, da prvo sjeme vriedi 3 9(^^/4 for. po kg., ako je ciena potonjega 2 28 fr. po kg. ili ako se švedsko sjeme plaća sa 3"50 for., onda možemo reći, da smo ono prvo sjeme sa 1 95^2 for. dobro platili. . . Ovakav račun vriednosti sjemena mogao bi prodavaoce pobuditi na to, da bi oni nastojali tržišta sjemena obskrbiti ne samo sa valjano klicavim sjemenom, nego i takovim, koje je sabirano na boljoj stojbini, te bi po gornjem proračunanju vriednu cienu sjemena udariti morali. Osim toga imalo hi ovakovo proračunavanje i tu dobra stranu, što bi se šumogojci okanili razsipnosti kod sijanja sjemena, te nebi sjeme pregusto sijali. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 327 — *ii(Rti usjevi zaista su ua oko ubavi, ali takovi usjevi neuspjovaju ponajbolje. Pnr.e iz prediuc i^´ustine izvađjene jeđnoljetne biljke nedaju se najbolje presadjivnti, — svakako nisu tako valjane kao one biljke, koje su na okrajcib porasle, .lo^ lošije je u tom ]>ogleda s onimi biljkami, koje su jur dvie g;odine stare i k<»je nanijeravanjo na otvorenom presaditi. Ivonacno j´eći ćemo, da se teoretičko proračunavanje približno podudara >a praksom Svatko zna. da je znatna razlika izmedju ručne sjetve i izraedju one. koja se sa sijali obavlja. Za 1 katastr. ral hrastovog biljevišta potrebito je 29-86 hl. žira u predposcavi, da ima u jednom hektolitru 16.000 žirka i ako se na svaka 4 cm po jedna žirka posadi, te ako je udaljenost brazda 30 cm. Na njekih mjestih potrošit će se možebiti samo 20—80 hl. sjemena), uračunav ovamo i sjeme za sadjenje puteva. Sjemena od bagrema (akacije) bit će dosta 10*17 klgr. kod 60 cm, udaljenosti redova i kod sijanja od pet sjemenka na 2 cm. udaljenoeti. U istinu pako potroši se u sjemeništu (Saatkampen) kr. ug. učilišta za lugare popriećno 50 kg. po katastr. rali. Na temelju gore rečenih podataka sastavljena je pregleda radi sliedeća štica za množinu potrebitoga sjemena. 1 N 03 -^B P rt 15 15 15 c3 ^ 15 N O ´20 48 o o t- lO 20 -JJ IX o > cš 20 o t< 20 ca ´—i po na U 0 S:3 Na katastr. rali Da dobijemo 1000 po 3 OJ 111 -^ ^ tih kliča potrebito-je* ´MM Kod 70% Množi O ^ množina poklicavosti na sje-potrebito je L— Ci ^ m (=3 trebitog zrnja uadat seje naena: inkva-´ sjemena kg T Ubiljka broj: kg. ti ^1 ! 2 1.4 1067 6,138.283 4,297.000 40 92 1339 0.372 7.11 25.57 3 2.1 1600 9/208.000 6,445.000 61.38 0.892 0.248 10.66 38.36 5 3.5 2066 15,342.830 10,740.000 102.28 0.536 0.149 17.77 63.93 ^ 4 9 3733 21,483.415 15,038.000 143-69 0.3S3 0.106 21.88 89.51 9.52 2 1.4 800 4,605.000 i3,223.0O0 30.69 1.786 0.49G 5.33 19.18 8 2.1 1200 6,906.000 4;83^.000 46.00 1.191 0 33i 8 00 28.75 5 3.5 2000 11,510.000! 8,057.000 76.73 0.714^ 0.198 13 33 47.88 7 43 2800 16,114.000 11,280.000 107.43 0 357;´ 0.141 18M 67.14 priobćio V. B-č- po „oster. Forst-Zeituag." |