DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 321 -j.- ika zima, dori´ti ti Njenmrkoj teJi!]icratiira padne, a u TLnsiji ])n(i uplivo))) južnih i jugo-zapadiiih vjetrova znatno raste, Nu baš netom piše u svibanj.^kom svezku „Centraiblait f. d. g. For8twesen" car. njem. nadšumar Ney o uzrocih svibanjskih mrazova veoma zanirnivu razpravicu, usiied koje se imaju ti nirazovi sasvim drugim uplivom pripisati. Ti!!i bi (Uikle bilo dosadanje tumačenje o tom predmetu sasvim krivo. U ljetu nastupe većim dielom minime u Škotskoj na sjevernom nioru i u vSvedskoj, docim u srednjoj Euroj)i su redji. U Iij)nju prouzroče ljetne kiše hladno vrieme. U jeseni su u srednjoj Europi manje depresije, ove se nalaze onda većinom na sjeveru, a s toga je jesen kod nas najugodnije doba. Kako se iz svega ukazuje, jesu depresije, dolazeće od zapada, uzrokom našega nevriemena. Ipak je velika razlika, da li naime ta minima nastupa visoko gore na sjeveru kao n. pr. u Škotskoj, ili na tjesnu, ili konačno u biskajskom zalie\u. Nu to možemo jedino s izkustva opaziti, ako se pokaže, da nastupivša depresija preko Škotske s oborinom i jakimi xjetrovi na srednju Europu još malo upliva i često može se još jedan dan na vedro suho vrieme s jugo-iztočnimi vjetrovi računati. To vrieme nastupi i tada, kada u Engleskoj i na tjesnu vjetar već piri iz juga i jugo-zapada. Ako li je vjetar kod nastupa depresije u Njemačkoj sjeverni ili sjevero-zapadni, tad neteče, kako mnogi misle, kroz zapad ili jugo-zapad natrag, već se često odvrne brzo od iztoka prama jngo-zapadu i jugu. Većinom pojavlja se depresija nastupom ciiTus pruga na vedrom nebu, a taj znak nesmije se nikad s vida pustiti. Osobito onda, kada se te cirrus prug´e pokazuju zavijene i žilaste, te se firmament izmedju istih počme tamniti, onda se za stalno muti vrieme i nastupa kiša, U tom pogledu´ su viesti iz južne Englezke i sjeverne´ Francuzke od velike važnosti. Pada li tamo već kiša, to se možemo za sigurno i ovdje oborina nadati, osobito onda, ako tlakomjer stalno pada. Pada li isti polagano i bez da nastupi oborina, to će ona nastupiti kada zračni tlak opet započme rasti. U obće pada — a to je važno — najveća oborina tek onda, kada se tlakomjer di´^e. Mnogo kiše đonašaju nam depresije, koje dolaze s juga. Takova izkustva su veoma važna za motrioca kod prosudjivanja vremena, osobito glede oborina U obće a i za mjestne okolnosti, pošto se te oborine nedadu u neposredni savez dovesti s izobarami i depresijami. Već izgled zraka podaje nam takodjor, da će oborine nastupiti osobito onda, ako je zrak posve čist, te nam se prič´njaju ođaljeni bregovi i gore jasne, možemo se kiši nadati. Oblaci, koji se načinjaju na vrhuncih bregova, te se polagano razširuju, donose nam na brzo kišu. Tako isto možemo računati na kišu, ako nam se pokazuje nebo zaveano i ako se pojedini zadimljeni oblačići vuku. Ako li je kod zapada sunca nebo žutkasto, onda cesto dolazi trajna kiša. Kada se tlakomjer naglo diže poslije depresije u istom danu. tada se većinom nebo razvedri još isti dan, ah zato ipak nadati se je kiši. Pada li |