DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 320 ~ 3e samo na iljikonijeni, već mnogo prije na njekih zmnih u ruijvigih oblacib. Na za tada vedrom nebu opazimo na jednom tragove od cirrus oblaka s početka slabo, razvijaju se veoma intenzivno i nakon obično pol dana prevuku nebo cirrus-oblaci stratus ohlake. Za malo provire kroz pojedine cirrus-pruge nebo, zastre se cirrus oblakom a konačno pokrije veo čitav firmament. To cirriis pokrivalo dolazi vazda pred depresijom, te se približavanjem iste po malo promjeni u nimbus oblak i zatim pocrne kiša. U ljeti sniznju atlantičke depresije temperaturu, nu u zimi donašaju od mora toplinu. Pošto se u obsegu depresije izobare uže redaju, a micanje zraka je tim znatnije, nego li kod normalnog zračnog tlaka, to su baš s tog razloga burnije zime blage. Obratno biva to s barometričkimi maksimi. U obsegu visokog zračnog tlaka sliedi nizpravno zračni tek, te je tako subo i vedro vrieme. Ako se dakle u ljetu preko Europe raztegne barometrička maksima, onda šija sunce i toplina biva visoka, obratno pako u zimi pretežnije je kod vedrog neba u dugih nočih izzračenje i kroz to nastane najveća zima. U obće drži se barometrički maksimum dulje, nego li minimum nad stanovitom okolicom, a baš usljed te okolnosti imamo u naših predieiih većinom liepo vrieme. Zimno doba karakterizuje se kroz mnoga nizka barometrička minima, koji dolaze imenito od atlantičkoga mora ovamo i prouzrokuju u srednjoj Europi mnoge burne vjetrove s jugo-zapada do sjevero-zapada. U proljeću prouzrokuju atlantičke depresije, nastavše na iztokn i sjeveroiztoku, usljed hladnih i suhih sjevernih i iztočnih vjetrova, noćne mrazove, koji znatno škode polju i šumi. Osobito boji se naš narod pozna´ih ledenih muževa Pankracija, Servacija i Bonifacija dne J2, 13 i 14 svibnja. Uzrok tih mrazova tumači se tim, da isti nastupe u svibnju izključivo sa sjevernimi i iztočnimi vjetrovi. Ponajprije pokazuje se 11. svibnja u Švedskoj, na baltičkom moru i u iztočnoj Njemačkoj, 12. u Pomeranu i Meklenburžkoj, 13. u Saskoj i Šleskoj, 14. na Rajni. U Franceskoj, gdje se taj pojav slabo pokazuje, mogu se uzeti dani 14.—16. svibnja. U Ruskoj pokazuje se taj pojav počam od 18. i u Sibiriji još kasnije Španjolska i Portugalska taj pojav već ni nepoznaju. Tek tog pojava tumači se u slieđećem: Ako pogledamo na zemljoris t. z. Wetterkarte tih hladnih dana svibnja, to ćemo opaziti, da se onda nalaze depresije na sjeveru ili iztoku srednje Europe, koje pokazuju micanje prema jugu i donašaju nam hladan zrak. Miče li se depresija iz Laplandije preko baltičkog mora prema srednjoj Ilusiji, to pusu tada ti hladni polarni vjetrovi preko zapadno ležećih krajeva Europe, dakle preko Švedske, sjeverne a dielomice i južne Njemačke i preko Švicarske, i mora se zrak usljed toga znatno ohladiti. To ohladjenje osjeća se najprije na sjeveru, i u tom istom mjerilu proteže se prema jugu, kako se đepi-esija sama pi´ema jugu miče. Nu ako dolazi depresija iz Norvežke i uzme Uh južni pravac tako, da se njezino središte miče prema srednjoj Njemačkoj, onda se ohlade osobito britanski otoci od polarnoga zraka. U tom slučaju mora nastupiti u Engiezkoj |