DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 284 - , tieobazremo i istu prekoiujernom i Depromišljenom poraboin stelje smanjujemo; .ko tlo suviše odvodimo i ako uzdržavanje kukcožderaca osujetimo, jer ćemo tim pogibelj od zareznikah samo povisiti, U šumah, koje su prepuštane s^me sebi t. j . koje su prirodno odrasle, nemogu se zareznici prekomjerno umnožati i nisu oHete odtud toli osjetljiv:i, jer za vremena dok su zahtjevi naši na šume prenizki bili, bile su šume samo preborom crpljene a pomladak istih prirodi prepušten i tako se šuma prirodno u mješanom omjera pojedinih vrsti drveća uzdržavaše i snažno odoljevaše raznim nepogodam, pa i onim od zareznika. Tek nastupom naših povezanih zahtjeva na šume i pretvorbons od prije mješovitih porastlina u ciste, te odgojom takovih naročito četinjača, krči se tek put prekomjernom i osjetljivom razplodjenju i izvanreduo:u pomnožanju šumi škodljivih zareznika isto tako kao i pogrjeŠDimi načeli i pravili šumarenja u obće, te vido po šumogojstvo osjet- Ijivimi služnostmi, usljed kojih šume u vrlo nepovoljno stanje pasti mogu. zatim prekomjernom odvodnjom i lomu sličnimi činjenicami, buduć usljed sveg tog šume ginuti moraju. Ginenjem tim bivaju pojedina zarazita (jur bolujuća) stabla u porast-Iinah pravom koljevkom, a čitava takova porastlina domovinom tih po šume neugodnih gosti. Pošto nam je u šumogojstvu kažiputom sž,ma priroda, to je nedvojbeno, da će i nepogo(him škodljivih zareznika samo mješovite šume najuspješnije odoljeti moći i jer one u obće neodgo\araju naravi tih zareznika. Sa listačami hrane se doduše najviše vrsti zareznika, ali medju takovimi ima malo njih toli škodljivih, jer isti kratko vrienie rastenje listujača piieče i neuništuju čitave porastline. U četinjaćah naći ćemo doduše manje tih vrsti zareznika, ali su takovi zareznici najškodljiviji, te se toli užasuo razplodjuju, da čitave porastline postradaju i uginu. Osobito mogu ovakovi zareznici čiste porastline od četnjača podpuno uništiti, ako su ovakove porastline velike. Medju tiiui vele škodljivimi zareznici nalazimo takovih, koji ljube samo jednu vrst drveća (monophage\ zatim takovih, koje samo stanovite vrsti drveća (obično srodne) napadaju (uvjetni monophage) i konačno takovih, koje sve vrsti drveća napadaju (poljphage), ali kojih ipak u tolikoj mjeri nije, koliko onih od prvih dvih vrsti. Proti ovim potonjim nemože niti odgoj mješovitih šuma podpuno odoljeti, ali ipak u porastlinah odgojenih iz četinjače i listače pri najvišem zaraženju ciele porastline, sačuvati će se bar listača, a pogibelj biti će tim manja, što je zareznika od tih vrsti manje. Proti uvjetnim nmnophagom jesu mješovite porastline mnogo uspiešniji uztuk, akoprem su ti zareznici kadri obsežnije poharati poi-astline u onom slučaju samo, ako više vrsti takovih zareznika složno na porastlinu navale i ako iste vrsti drveća njihovoj naravi osobito odgovaraju. Proti moaophagom najbolji je iiek mješovita porastlina, pa buduć tih zareznika najviše ima, to je i pogibelj od njih najveća. |