DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
,— .318 — , Obratno pako, ako je veće izsjevanje iz zemlje, tad nastupa ohladjenje kod vedrog neba, dočim se isto zadrži kod oblačnog neba. Izsjevanje sunca mlenja se s dobom dana i godine bez obzira na naoblačenje. U ljetu je isto veće, nego li u zimi, a traje samo dotle, dokle stoji sunce nad horizontom. Izračenje pako biva neprestano i stoji n razmjeru s toplinom zemlje, odvisno je dakle posredno i od dobe godine. Iz toga ćemo opaziti, da je izračenje u noći veće, i da su usljed toga vedre noći u svako doba godine nvjek hladnije, nego li oblačne noći; do kojeg će pako stupnja temperatura u noći pasti, možemo već pred večer mjerenjem zračne vlage ustanoviti. Poznato je naime s prakse, da temperatura zraka nepada znatno pod rosnu točku, jer kondenzacija, koja tada počimije, prieči daljnje ohladjenje; s toga može dakle mraz samo onda nastati, kada se ohladi zrak na rosnu točku i leži pod 0*^ Da pronadjemo temperaturu zraka za rosnu točku, služi nam za to t. z. Psyc h rometar . Kako je srednja toplina porazdieljena na našoj zemlji, bnd za vrierae ciele godine, bud za vrieme pojedinih mjeseca, nije samo dovoljno tu toplinu iztraživati na što više mjestih odnosno točkah, nego je potrebito te podatke točno sastaviti. To je najtočnije pokazao A. Humboldt , koji je pojedina mjesta na površini zemlje od jedne te iste topline na zemljorisu s crtami svezao, koje je nazvao „Izoterme^´t. j . crte od jednake topline. Po tom se je uvidilo, da pravac i tek tih izoterma nestoji u bitnom odnošaju s tekom porednib kruga zemlje (Parallelkreise). Na pr. na zapadnom primorju Europe teku te izoterme visoko prama sjeveru. Dakako da je tek tih izotermičkih crta veoma poučan za poznavanje klimatičkih odnošaja stanovitog prediela na zemlji. U obće je vrieme odvisno od porazđieljenja zračnog tlaka. Potonji upliva samo malom iznimkom kroz vjetrove, s toga se kaže obično, da vjetrom nastupa vrieme. Motrenjem vjetrova i ujedno temperature na jednom te istom mjestu opaziti ćemo, da u srednjoj Europi donašaju iztooni i jugo-iztoeni vjetrovi u ljetu najvišu, zapadni pako vjetrovi najnižu temperaturu; nu prema tomu nastaje zimi s jugo - zapadnih vjetrova najveća toplina, a sa sjevero-iztočnih vjetrova najveća zima. Svojstvo vjetrova uvjetovano je dakle od zračnog tlaka, a nauka o pojavih vremena je dakle uzko skopčana s porazdieljenjem tog tlaka, koji se svaki čas ukazuje. U tu svrhu priredjuju se posebni zemljorisi, u koje se svaki dan ubilježe opažaji, učinjeni na svih mjestih, gdje to biva. Ako onda svata mjesta s jednakim zračnim tlakom istog dana spojimo .s crtami, to nam pokazuje pravac tih crta barometričke maksimume i minimume. Zračni tlak ubilježi se na svakoj crti od 5 do 5 mm., a pri tom uzme se prosječno isti od 760 mm. za maksimum i minimum; crte pako, koje vežu sva mjesta od 760 i više mm. zračnog tlaka, povuku se punim potezom, dočim se crte, koje režu mjesta sa zračnim tlakom izpod 760 mm., označe samo sa točkami, da se tim bolje predoči maksimum i minimum. |