DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
™ 317 — Ml imamo dakle osobito pa/Jti im dva pojava, najme na ugrijaiije tla toplinom sunca, ina ohladjenje, nastavse toplinom h ^^emlje; to naročito upliva na toplinu tla. Sunčane tračnice ugTiju tlo tim vize, čim dulje dieljuju na isto i čim nizpravnije udaraju; s toga je ljeti i to istom oko poldaua sunčana toplina osobito osjetljiva. , Izzračenje tla je tim veće, čim više topline isto u sebi sadržava, ono dakle s temperaturom ili raste ili pada, Nu ono stoji u savezu sa specifičnom toplinom tla i s oblikom njegove površine. Pod specifičnom toplinom označujemo onu toplinu, koja se mora stanovitom tjelu privesti, odnosno oduzeti, da njegova toplina za stanovitu množinu stupnjeva raste ili pade. Čim visa specifična toplina, tim manje su razlike topline, nastavše usljed stanovite množine toplote. Veliku specifičnu toplotu ima voda, s kojeg razloga opažamo u okolicab, ^dje je mnogo vode, manje razlike u toplini. U tom pogledu poznato je podnebje primorja, koje ima blagu zimu i hladno ljeto s blagimi noći i priličnom toplinom po danu. Nu sve to su odnošaji klimatičke naravi i izrazuju se tečajem mnogogodišnjih opažaja kroz eielu godinu u srednjoj toplini dotičnog mjesta. Osim ovih odnošaja topline moramo takodjer u obzir uzeti odnošaje mjestne topline prema vjetru i naoblačbi. Vjetrovi donašaju nam toplinu od onih krajeva, odakle dolaze. Nu i ti vjetrovi mogu nam donieti višu ili nižu temperaturu pogledom na razdieljenje zračnog tlaka i zavijanje vjetra, zatim obzirom na pokrajinu, od koje te množine zraka dolaze i koja se temperatura u istom času ondje nalazila. Tako nam na pr. može zapadnjak različitu temperaturu donieti, je li naime usljed barometričkog minima na sjeveru ili maksima na jugu od motrioca; jer prema tomu donaša nam ili množinu zraka sa sjevera ili s juga, te je povodom tim i temperatura tog zraka različita. Nu ipak neimamo se na to mnogo obazirati. Slabi vjetrovi neuplivaju znatno u tom pogledu, pošto se toplina tla kroz onu od zraka veoma laga.no mienja; jedino jaki vjetrovi i znatna razlika zraka izmedju okolice, od kuda dolaze i okolice u koju dolaze, mogu razliku prouzročiti, Toph i subi vjetrovi, ako jako i trajno duvaju, kako je to na pr. slučaj bio dne 3., 4. i 6. svibnja o. g. mogu štetno dielovati, jer su tada ti vjetrovi u ovdašnjoj okolici obilan cviet na voćkah sasvim poparili tako, da je isti odpao, i time je je urod na voću ove c^odine većim đielom uništen. Od veće važnosti m temperaturu stanovite okolice su uvjeti, koji uplivaju na izsjevanje a to je u prvom redu naoblačenje. Kod vedrog neba može izsjevanje bez zaprieke dielovati, dočim je to kod naoblat^nog neba ograničeno, Nu pošto izsjevanje biva ili usljed zračenja u svemir, to je s toga ili veća ili manja temperatura, čim je naime jedno ili drugo pretežnije. Ako je veće izsjevanje sunca na zemlju, tad se ugrije tlo kod vedrog neba, dočim se ugrije manje kod oblačnog neba, dapače može nastupiti-i ohladjenje. |