DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 316 — se prema većoj ili manjoj vlagi zraka ili produlji ili pako skrati. Ista žica stoji u savezu s jednim štapićem, na kojem se ualaa na jedaotn kraju ženska slika sa suncobranom, a na drugom kraju mužka slika sa kišobranom. Obadvje ove slike izlaze odnosno ulaze u stanovitu ondje postavljenu kućicu, kad izadje ženska slika, tad se označuje suho vrieme, usuprot pako mužka slika pokazuje vlažan zrak. Na vlagu zraka uplivaju osobito vjetrovi. Kod nas u. pr. donose sobom jožni i jugO´Zapadui vjetrovi najveću zračnu vlagu, dočim su sjeverni i sjeverozapadni vjetrovi suhi; to pako s toga, jer južni i jugo-zapadni vjetrovi dolaze od atlantičkoga oceana, dočim sjeverni i sjevero-iztočni vje rovi dolaze preko suhoga kontinenta. Eazlika ta je od velike važnosti za ovdašnje odnošaje vremena. Južni i jugo-zapadni vjetrovi donašaju nam vlažno i oblačno vrieme, dočim se kod iztočnih vjetrova nebo razjasni i nastaje suho vrieme. Za klicanje sjemena potrebita je stanovita toplina, tako na pr. najniža je toplina zemlje za klicanje pšenice, raži, ječma, zobi, lana, graška i drugih + 5^C, 2a alpinske biljke +2" , dočim kukuruz tekar pof´.imlje kijicati kod + 9.4´\ duhan kod lo.«^ i krastavac kod +1 8 5^0. Pod jednimi te istimi okolnostmi poraste u 48 sati korenje graška kod temperature tla od 34^ R za 7 mm., kod 30,?*^ za 22 mm., kod 27.6** za 28, kod 26.6*^ za 30, kod 22.5" za 34, kod 21.o za 47, kod 20.o za 39 mm. duljine, Takovimi iztraživanji pranašla se najpovoljnija toplina za rastenje korenja kod graha s 2Lo^ kod pšenice i ječma s 22.8´^, kod kukuruze s 36.6", dočim je najniža toplina tla za rastenje korenja kod graha + 5A*\ pšenice 6" i kukuruze 7.7*^ R. Za razvoj vegetacije vi proljeću potrebita je za svaku biljku odgovarajuća joj toplina, izpod koje se vegetacija ne miče. Iz toga razabiremo, da je toplina koli zraka, toli i zeadj´e najvažniji uvjet vegetacije. Naša zemlja prima svoju toplinu najviše od snnca. Nu zrak od sunca neprima neposredno nikakove topline, pošto ugi´ijanje može samo ondje nastati, gdje se zračnice tophne absorbiraju. Onaj dio pako sunčanih zračnica, kojeg atmosfera absorbira, nalazi se već u najviših naslagah zraka, te tako prolaze sunčane zračnice kroz zrak nepromjenjene do tla, koji jih absorbira, a tekar od tia odvodi se jedan dio topline do doljnjih naslaga zraka. S toga ćemo opaziti, da toplina doljnjih naslaga zraka do stanovite visine jednak tek ima s toplinom na površini tla, nu s tom razlikom, da to biva nješto kasnije, nego ii na zemlji, pošto odtek topline iz tla u zrak njošto vremena treba. Osim toga ima naša zemlja u svojoj nutrinji vlastitu toplinu, nu ova nedolazi u obzir kod motrenja atmosferičkih pojava, \eć upliva jedino na srednju toplinu i na pođnebje jednog mjesta; jer u dubljini tla od 1 m. je već svakdanja razlika topline neznatna, a u dubljini tla od 30 m. iz,^ubi se i razlika topline u pojediruh godišiih. |