DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 314 —


često sbiva. Tako n. pr. ako ii zimno doba dolazimo iz vana s puškom u toplu
sobu, nioi´a se neposredno po puški tekući zrak, dolazeći u doticaj s hladnom
površinom puško, ohladiti, i to ohladjeuje tako daleko sliedi, da taj ohladjen
zrak u najužjoj bliziui puške jedan dio svoje vodene p:ire napusti, koji dio se
u formi vodenih kaplica primi puške, te onda kažemo, da se puška poti. Ta
sadrzina vodenih para u zraku upliva na tran.spiraciju biljka, te je dakle osobito
važna koli za rastenje toli za hranu bilja. Jer ako je zrak s vodenom parom,
baš sit, te ne može više u se vlage primiti, tada narav.-ki prestaje i transpiracija
biljka, a usljed toga i tvorenje đalnjih stanica, iz kojih sastoje biljke.
Obratno pako upliva suhi zrak škodljivo na biljke, jer je tada tnnspiracija
biljka velika, dapače može postati većom, nego li je korenje u stanju primanjem
vodenih raztopina iz zemlje usisati, i nadoknaditi živom transpiracijom
izhlapljenu vodu.


Biljke počmu tada vehnuti. Škodljivo će biti n. pr. to ponajprije za naše
kulture, koje se, ako ta živa transpiracija dulje vremena uztraje u tako suhom
zraku, po malo posuše i sasvinr poginu.


Množinu vodene pare, koju zrak kod stanovitoga vremena sadržaje, nazivljemo
absolutnom vlagom i možemo takovu označiti kroz težinu vo.lene pare,
koju sadržaje jedan m^ zraka.


Običnije pako označujemo tu umožina sa tlakom, kojeg ta vodena para
prouzrokuje i mjerimo ga sa visinom žive, kojoj je ta para jednaka, te označujemo
taj tlak u meteoroložkih izkazih u stupcu „tlak hlapnje".


Razmjer pako množine par^^ vodene, koju zrak zbilja sadržaje prema
onoj, koju bi sadržavati mogao kod nalazeće se topline, zove se relativna vlaga,
i običava se ista u tih meteoroložkih izkazih bilježiti u stupcu ,,zračna vlaga"
i to u postotcih.


Uzmimo n. pr. kao i prije, da zrak od 20*^0 može do svoje sitosti primiti
vodene pare tlakom hlapnje od 17´4 mm Opazimo li pako, da taj zrak
zbilja sadržaje sam ) tlak hlapnje od 12-0 mm , to iznaša relativna vlaga tog zraka
12-0 : 17-4 = 60^7,,.


Taj zrak dakle sadržaje sanuj 69^/,, množine vodene pare od om^ množine,
koju bi kod nalazeće se topline do svoje sitosti primiti mogao.


U svrha uporabe obnašao se je tlak hlapnje ili težine vodenih para, koje
zrak od stanovite topline primiti može, te j´e na temelju odnosnih iztraživanja
sastavljena sliedeča skrižaijka: