DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 311 — Pogledom na Europu izkušeno je, da su odnošaji zračnih tlakova nad atlantičkini oceanoiit za istu od osobitog upliva. Izpod 30^´ sjev. Airine vlada nad njim visoki zra&ni tlak, kojem odgovara barometrički minimum na otoku Islandskom. Zrak mora dakle tamo odticati i to izprva u pravcu od juga pi-ema sjeveru, ali uplivom kretanja zemlje odvrnut na desno, biva pra^ac^kouačno više manje južno-zapadnim Ovi osobito u zimsko doba preko Europe vladajući jugo-zapadni vjetrovi donesu sobom toplinu, naoblačbu i oborinu sve do sjevernih krajeva. Onaj pako u blizini otoka Islandskoga stojeći barometrički minimum jest za podnebje i pravac vjetra u Europi cd najveće važnosti. Baš usljed tog minima ima Europa svoj vladajući vjetar s jugo-zapada i s istim dobiva u zimno doba kroz niorske vjetrove južnu toplinu. Pojav pomenutog barometričkog minima u sjevero-atlaniičkom oceanu podupii´e gledom na Europu drugi barometrički minimum, koji se na sjevera Europe u ledenom moru nalazi. Hoffmejer dokazuje, da se obadvje te depresije pojavljuju u jednakom smjeru. Ona na sjevero-atlantičkom moru prouzroči vlažan i topao zrak na južnoj širini do blizu britanskih otoka a tuj dolazi isti zrak iz okružja minima arktičkog ledenog mora, ter se onda preko čitave površiiie sjeverne Europe razdieljuje. Spomenuti nam je ovdje još i one vjetrove, koji uz primorje pusu, te su od znamenitojr upliva za poljski i za šumski uzgoj, a to je bura i jug. Nu pošto su ti vjetrovi već obširno i znanstveno razpravljani u ovom listu, imenito u svezku br. 3 godine 1877. na str. 151. i sliedećih, nadalje u svezku br. 3 godine 1878. na str. 125. i sliedećih, to upućujemo cienjene čitatelje na dotičnu razpravu. U savezu s vjetrovi i sa zračnim tlakom stoji naoblačba. Dr. Bornstein razLiže, da oblaci po>taju usljed ohladjenja zraka, ko.i sadržaje u sebi vodene pare, koje ohlađjenje kada usliedi izpod rosne točke (Taupunkt), t. j . izpod <´ne temperature, kod koje u zraku sadržana vlaga njezinu formu kao para više uzdrmati nemože, već se i)retvori u fine vodene kapljice> Ta pretvorba ili kondenzac´ja bi\a u istoj mjeri, u kojoj temperatura pod rosnu točku padne, ona je dakle vezana lih na ohlađjenje zraka. Iz toga izvadja dalje Bornstein, da može oblak postati na dva načina, ili smjesom dvajuh horizontalnih zračnih teka od različite temperature i vlage, od kojih se topliji pod rosnu točku ohladi, ili pako sniženjem temperature u podizajućem se zračnom teku. Nu oboje nastaje osobito u obsegu barometričkog minima, jer upravo sutok susjednog zraka od raznih pravaca biva usljed barometričkog minimuma istim načinom, kao i vjetrovi, ter je upravo za to dizajući se zračni tek osobitim znakom. Buduć da doljnji zs´ak teče prama onom diehi, gdje je najmanje zračnog tlaka, te se taj u sredini nagomiLmi zrak giblje vrtikalno u vis tako dugo, dukle je tlak ondje niži, nego li u bližjoj okolini. |