DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 283 sredstvo za njihov konačni zator, ako ga n tom još i sama priroda bar donekle nepodupre. Na zareznike nam je osobitu pozornost obratiti, osobito na onakove, koji se u družtvu {jm razoosti vrsti) pojavljuju, jer su takovi žumam najopasniji i kadri su nje najužasnije poharati i uništiti na daleko i široko, prkoseć svakom trudu, što ga šumar ulaže na zator istih i svim nadam, koje on goji za budućnost Zareznici oštećuju šumsko drveće bušenjem kore, lika i drva, stranom uništavanjem -išća i četinja ili tim, što razoruju korenje i žilje. Prema tomu mogli bi iste razdieliti na drvu škodljive, ua lišće i četinje uništujuće, i na korenje i žilje razorujuće zareznike. Svaki zareznik postane savršen tek onda, ,kad je prošao više promjena u svomu razvoju naročito kao iz jajeta postavša ličinka (gusjenica) iz ove kao postavša kukoijica i konačno iz potonje tek postaje savršen zareznik, te su njeki od zareznikah škodljivi kao ličinka i gusjenica; njeki kao podpuu zareznik, njeki kao ličinka, gusjenica i podpun zareznik a malo njih kao kukoijica. Buduć nije ovdje svrha samo o zareznikoslovju razpravljati i zato se razdioba zareznika na podpuno i nepodpuno usavršene po njihovom razdielenju na coicopterae, hymeno})terae, lepidapterae, dipterae, neuropterae. orthopterae i hemipterae, i od ovih razdielenja na daljnja podrazdielenja mimoići ima, ter u obzir uzeti samo štetno djelovanje njihovo kao monophagah i uvjetnih monophagah ter poljphagah. Koli su zureznici pogibeljni osobito četiojačam, zasvjedočuje nam od davnine prirodoslovac Dallinger, pišuć god. 1798. o bostrjhus typographus-u, jer medju ostalim veli ovako: ,,Wie man dann noch heut zu Tage in alten Gebetbiichern darauf passende Andachtsiibungen tindet, deren ich mich erinnere selbst gelesen zu haben. Die Ausdrtlcke waren so klagenswurdig iiber diese Insekts-Verheerung^^n wie jene. in den Tagen, wo der Muselmann die Mauern Wiens bedrohte". G. 1665 pustošio je taj nemili gost po Harcu nemilo, a g. 1707. i 1708. još je oštrije svoj zanat nastaTljao, đočim se je ne manje i g. 1740. ondje pomno/.ao, a tako i g. 1747., te se je tako rekuć dvostrukim bjesnilom god, 1769. ondje pomnožao. Imenito god. 177H., 1775. i 1777. poja\io se je u množtvu tako da je g. 1780. do milijun stabala uništio, a od god. 1783. dalje u tolikoj se množini pojavio, da se je u jednom srednjem stablu moglo po 80.000 njegovih ličinka naći. Pomenuti Dallinger spominje takođjer znatne štete, koje je učinio zareznik „Phalaena bombyx pini", koji je prelac g. 1792. preko 5,000.000 stabala zarazio u predjelih Kursachsena a Brandeburgovih boricih i u Slezkoj na 20.000 hektara takovih uništio, dočini je g, 1834. do g. 1839. u Annaburgovih boricih preko 3000 hektara uništio. Prema prvašnjim vremenom imamo danas mnogo manje šuma ali zato neimamo u tom razmjerju računati i sa zareznici i štetami, koje mogu uništiti šume i koje mogu biti od užasne osjetljivosti, ako se uzgajaju čiste šume a naročito četinjače i ako se kod uzgajanja šuma poslužimo krivimi načeli i pravili tako, da nam šume okržljaju ili i ginuti počmu; ak´* se na snagu tla |