DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 308 — Barometar ili tlakomjer najvažniji je stroj pri meteorolo^.kih opnžanjih, pošto nam pokazuje u svako doba zrafni tlak, a ra^dieljenie istog odvisno je od odnosa ja vremena. Na temelju barometrijskih opažanja pronadjene su usranove 0 zmhiom tlaku na našoj zemlji i sastavljeni su po takovih po´latcih posebni zemljovidi, koii nam pokazuju sva mjesta s jednakim zračnim tlakom t. z. izobarski zemliorisi. Na istih sn sva mjesta, koja imaju jednaki zraoni tlak. sveznna s crtami. Tek tiuh crta sadržaje množinu meteoroložkih i klimatickih podataka, po kojih podatcih možemo si tumačiti skoro sve pojave ii našoj atmosferi, ^to je dakako od velike važnosti za svakog raeteorolocra. po takovih opažajih ustanovljeno je, da je tlak zraka na sjeve´"noj polukrnelji naše zemlje u zimno doba veći, nego li na južnoj, usuprot pako u ljetno doba manji. Istodobno je tlak zraka u zimi veći nad kontinentom, dočim je tu u ljetu najniži, obratno pnko biva to nad pučinom-morskom Počam od ekvntoi´a prama 30—40´^ sjeverne i južne širine raste tlak zraka u svih đobah godine, dočim odanle prama ekvatoru opet pada. Razlo^^e rastenja i padanja zračtuig tlaka upoznao je na´prije točno glasoviti meteorolog profesor Dr. Hann u Hohewarthi kod Bera. ustanoviv pri tom. „da je zrak u trnpijskom pojasu usljed topline po najviše ra^pro´^tranjen, ter je usljed tou´a tla,k uviMb naslazih zraka veći, nei?o li u jednakoj odaljenosti od zemaljske površine svih širina sve do prama stožeru. Sominj atmosfere zahtjeva doduše, da bi morali svi naslazi jednog te istoo- ;^račnoo: tlaka koncentrični biti sa zemaljskom površinom. Nu tomu nije tako. nego se sve površina jednakoga zračnoga tlaka prema ekvatoru dižu. ter u toj istoj vi´^ini postaje zračni tlak prama ekvatoru manji Tim pada zrak u svakom takovom naslagu prama stožeru i odtiče u tom pravcu, ter čini jednak tlak u istom niveau-u ili odaljenosti od zemaljske površine. Toplina dakle prouzrokuje micanje gornjih naslaga zraka prije, nego li se na površini zemlje zračni tlak s^m promjenio. Prva je posljedica toga odteka zraka iznad ekvatora ta, da zračni tlak tamo padne, jer se je težina zračnog tlačećeg stupa za odteklu množinu zraka umanjila. Obratno mora zračni tlak prema stožeru na zemaljskoj površini rasti, jer u visini nastane pritek zraka, koji težinu zračn-^g btupa povećava. Iz nejednakoc? dakle zračnog tlaka prema onim od oižeir, a kroz to micanje u atmosferi (hitimo pojav, koji nazivljemo vjetar . Mi razlikujemo vjetrove po strani svieta. od kuda dolaze i po njihovoj jakosti označujemo jih dakle jednostavno po onih osam stranah svieta, naime : sjever, j u R, i Z tOk, za p ad, sj p V ero-i z tok, sj e vero-za pa d. j ugo-iz tok i ju go-zapa d i bilježimo nje u bilježnici s početnimi slovi kao S, I J, Z, SL SZ. JT JZ Ovih osam pravaca vjetrova sasvim je dovoljno za naše praktične potrebe. Za opažanja pravca vjetra služi nam obično vjeternica. Nu ista mora se ako ima točan pravac vjetra pokazivati, postaviti na takovu visinu, da nadmaši sve više predmete, jer nam u protivnoui slučaju neće pokazati više točno pravac vjetra, nego pravac vjetra, koji se je prekinuo usljed takovih viših predmeta. U ostalom običaje se razmjer zračnog tlaka označivati s tim, da se pozivljemo |