DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 307 — tjednoj Ugarskoj i inih državah. al naročito i po primjeri´ ijstaiiovah valj.-mih za naše krajiške imovne obćine. Od tuda i u osnovi sadržano načelo obligatoruog strukovnog nadzora uprave obćinskih šumah bez razlike bile one urbarue, plemićke, doćim će time što zemlja — odnosno vlada — preuzim!je uvjetno sama upravu nad obćinskimi sumarni po kr. kotarskim oblastim clodieljenom šumarsko tehničkom osoblju, biti učinjen kraj jednoj najvećih mana postojeće obćinskošumarske uprave. Kako su ine u privitih nacrtih iztaknute ustanove same po sebi dovoljno jasne, bilo bi i svako dalnje obrazlaganje istih još i tim suvišnije, što se tuj u obće. radi tek o „nacrtu osnove" ne pako samoj osnovi, kojoj bi taj uacrt tek podlogom biti imao, ma sve da i jest svaka pojedina u privitih nacrtih sadržana ustanova temeljena na izkustvu ter uočenju svih odnosnih mjerodavnih obstojnostih i činjenicah a po tom i podpuno osnovana i opravdiva. Na tjelovo g. 1887. ^-a— Meteoroložka opažanja pogledom na šumsko gospodarstvo. Piše (J. Pausa. ^ (SvrŠnje se.) Svikoliki pojavi, koji se dogadjaju u našoj atmosferi, postaja samo u dolnjih naslagah iste. Što preko 15 kim, nad površinom naše zemlje biva, nespada dalje u obseg naših opažaja, s toga nije od upliva za naše potrebe, je li pitanje o daljini odnosno visini zraka oko naše zemlje već definitivno riešeno ili ne. Za nas je mjerodavno, da je zrak oko naše zemlje plin, koji ima stanovitu težinu koja drži sominj kod topline ^raka od 0^ jednomu stupcu žive od 7(30 mm. ih vode od 10-336 m., ili koji čini tisak na m^ od 1-033G kg. težine. Iz toga sliedi, da taj zrak uslieđ svoje težine na svakom mjestu po-ršiue naše zemlje prouzrokuje stanoviti tisak, kojega je bitnost ponajprije pronašao p:odine 1648. talijan Toricelli. Prekoračilo bi obseg i svrhu ove razpravice, ako bi se mi Dvdje opustih u obširno razlaganje inače zanimiva iztraživanja po Toricelli-evom načelu. Za razjašnjenje neka služi jedino to, da se nastavljenim opažanjem visine žive u toriceili-evih cievih pronašlo, da se ta visina žive na jednom te istom mjestu opažanja nepravilno mienja, ter da je u obće u zimno doba popriečub malo viša, nego li u ljetno. Taj stroj bje za tim sve to više savršen i za opažanja prilagodjcn, te se je onda nazivao Baroskopom, a tekar kasnije udomio se je današnji naziv Barometar. |