DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 26 <-- 26 --> PDF |
~ 306 — Pri tom je uzet nadalje još osobiti obzir i aa svrsi shodno paušalovaiije po primjeru postojećih ustanova za naše državno i krajiško imovno-obćinsko šumarsko osoblje. Svrsi shodno paušalovanje jedan je najhitnijih uvjetah omogučenja valjanog službovanja šnmarsko-tphnickog´ osoblja političke uprave, kojemu težište radnje treba da bude vazda vani — u sumi ,— a tek u drugom redu u uredu, kao što je lošo plaćenje šumarskopo šumovlastnika i službodnvea- Predmnjeva se nadalje ipak pri tom, da imade u Hrvatskoj i Slavoniji jur dovoljno strukovno doraslih Šumarah, kojim bi se toli važno provadjanje zadaće sumarsko-tehničke službe političke uprave, mirne duše povjeriti mo^rla. Ova je pako predmnjeva tim opravdanija. što ii smislu privitih nacrtah, čitavo rukovanje sumarsko-upravne službe u zemlji — imade i nadalje biti usredotočeno prije svega u šumarskom odsjeku kr. zemaljske vlade — a zatim i opet u prokušanih ruknh one njekolicine šumarskih tehnika, kojim će pripasti izvjestiteljstvo kod kr. žup, oblastih ter što upitni nacrti predmjevaju istodobno izdanje valjanih i svestrano odgovarajućih potankih službovnih naputaka. Prelazeć sada napose na pretresanje njekih ustanovah privite osnove zakona o uredjenja uprave i gospodarenja obćinskih šuma spomenuti je prije svega, da dok nam danas u obće još manjkaju tako rekuć svi temelji — sumarsko- tehničke službe kod političke uprave — da se je uprava i gospodarenje urbarnih obćinskih šumah, kušala bar privremeno uređjeni još g. 1871. izdanjem poznate naredbe od 4. ožujka 18T1. br. 2144. Nu kako danas te obćinske šume zapremaju oko 450.000 ralih površine. ono nije čudo da se sve to više uvidja i potreba zakonskog a uredjeiija šumskogospodarskih i upravnih odnošaja tih šumah. doćim sama obćenarodna va/nost njihova danomice još i tim veća biva što se usljed dovršavanja u tečaju bivših segregacionalnih parnica i njihovo površje sve više širi. Vidno nestajanje mnogobrojnih ]irije osebujnih seljačkih šumah, uz preotimanje krčenja šumah i pretvorbe šuniištah u ine težatne zemlje, umnožavanje pučanstva, razdioba zadmgah i s tim u savezu stojeće umnažanje kućištah, uz ukorenjeno u naroda našeg nehajstvo prema šumi — ter mnoge ine okoliiosti — uzrokom su da nam te i, z. urbarne obćinske šume kraj postojećih uredaba, s^e to više propadaju. Mnogo bolji odnošaji pako ne{)ostoje ni u pogledu inih obćinskih šumah u nas. -Znajući pako, da glavno zla i uzrok proi)adanju obćinskih šumah, osim u prije spomenutih obćenitih pojivvih, valja tražiti još naročito i u prevelil^oj slobodi obćinah u pogledu ^gospodarenja i uživanja tih šuma, kojoj samoupravi naš narod još dorasao nije, u koliko bo još ni iz daleka neumije uvažaA´ati preveliku obće narodno-gospodarstvenu važnost šumah, usvojeno je i u privitom nacrtu za temelj načelo, čim intenzivnijeg državnog uticaja na upravu i gospodarenje Lih šumah, po primjeru postojećih u tom pogledu uredaba i u su |