DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
293 sklop kroMijn i ti^ajrioiTzmTnvanje snažiie naslage stelje po tlu, što čenio obi(´rno samo u mješovitih porustliimli aaj(M-^sćf-^ naći, te sve ov(> iinjlaglje u takovih porastliuah u buduće podržavati. (Nastavak sliedij Kako da se uredi šumarska služba političke uprave u Hrvatskoj?* Ovogodišnja glavna skupština šumarskoga družt.\a imati će inedju ostalim i-a/pravljati takodjer i pitanje organizacije šuniarske službe političke uprave u zenulji — kao i ono, o uredjenju gospodarenja i šuniske uprave obćiihskib šuma — u području starog povincijala. Oba ta predmeta pako po našemu su mnienju od tolikoga zamašaja i važnosti, da bezuvjetno svu pažnju, al i složno sudjeJovaiije svijuh inteligentnih šumara u podpunoj mjeri zaslužuju. Isto tako, pako predmjeva i opet interes riešenja tih pitanja, temeljito proucenje svijuh nanj uplivajućih faktora i obstojnostih. A s toga držimo potrebnim, da se već i prije same glavne skupštine složimo baru onih glavnih načeiih, na kojih bi se eventualno ta dojduća organizacija osnivati imala, a i mogla, a u to ime eto, donjekle kao uvod dalmim razpravam, sliedeće nacrte odnosnih zakonskih osnova, kako no si ih mi stožismo. A. Nacrt osnove zakona o uređjeuJE šumarske službe politifke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji. L Obćenite ustanove. Provadjanje šumsko-redarstvenih propisa, spadajućib u djelokrug zemaljskih političkih upravnih oblasti, pripada istim oblastim na temelju ovoga zakona, dodieljenoffi šumarsko-tehničkom osoblju. Imade se dakle tim šumskim tehnikom u svih poslovih, odnosećih se na službeni njihov djelokrug, pružiti zgoda, da svoje strukovno stanovište označiti mogu. § 2. Zadaća šumarsko-tehničkog osoblja, političke uprave jest: 1. Pomagati političke oblasti kod vršenja i provadjanja šumarstva tičućih se zakona i naredaba u obće, a naročito i strukovnjačkim s^avjetom, bezprestanim motrenjem i uočivanjem šumarskih odnošaja, ter prijavljivanjem pri tom opažanih protupravnosti. 2. Pospješivanje šumskog uzgoja, poukom takovih šumoviastnika, kojim je takova poduka i uputa potrebita, te proučavanjem onih mjera i napremica, koje bi mogle služiti za podignuće šumarstva i šumskih odtiošaja. ***Fo želji gospodina pisca uvrstisuio ovaj članak bez ikakova izpravka i daljnje i-edakcije. Urednietvo. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 2M — 3. U sltičajevih § 0. i 10. o. z. rukovoditi ili upravljati sumarni stanovite vrsti. 4. Izpmijivati sve one zadatke, koji se tom osoblju budu u buduće posebnimi zakoni ili naredbarai naročito dopitali^ 5. Šumarsko-tehničkom osoblju može se po političkih oblastih povjeriti takodjer i samostalno vodjenje povjerenstvenih lujestaih iztraživanja u poslovih, tičućih se nj.hovog službovno^- djelokruga. 6- Političke upravne oblasti dužne su dodieljenim jim šumarskim tehnikom d-stavljati na strukovno izvješće odnosno riešenje sve šumarstva i šumskog redarstva tićuee se podneske i spise. Potanje naputke u pogledu načina 1 slučajeva, po kojih bude šumarskotehničko osoblje političke uprave, toli u administrativnom, koli tehničkom pogleda, kod izpunjivanja Svojih dužnosti postupati imalo, izdati će kr. zemalj. vlada prema potrebi naredbenim putem. § 3. ´ Političke oblasti, nisu vlastne dodieljeno im šumarsko-tehničko osoblje upotrebljivati u druge svrhe, van u svrhe u § 2. o z. spomenutih službovanja, odnosno u poslovih i razpravah, koji sa šumarstvom ili s onimi u § 2. br. 4. spomenutimi dužnostmi u savezu stoje. § 4. : iDodieljivanje zvaničnih šumarskih tehnika političkim oblastim biva u smislu ustanova dodatka o. z. uz pridržanje onih svojevremenih promjena, kojih se potreba mozebit kasnije uzposlavila bude, ter koje će kr. zemalj. vlada onda upravnim putem odrediti. ´§"5. , Šumarskim tehnikom političke uprave može se prema potrebi ureda radi povjeriti takodjer neposredna uprava i nadzor nad obćinskimi i privatnimi sumarni unutar podčinjenoga jim kotara, u koliko odnosni šumoposjednik nebi sam mogao ili htio šumskim zakonom propisano upravno osoblje u ustanovljenom mu po kr. žup. oblasti roku namjestiti, nu kod privatnika treba tomu dozvola kr, zemalj- vlade. § 6. ´ Šumarsko-tehničko osoblje političke uprave imenuje ban na predlog kr. šumarshog savjetnika, koji se ipak pri tom imade sporazumjeti sa odnosnim kr. velikim županom. Imenovanju tom imade u pravilu predlioditi razpis natječaja od strane nadležne kr. žap. oblasti. ,§ 7. , Uredovnu zakletvu polažu šumarski tehnici dodieljeni kr, županijskim oblastim u ruke velikog župana, oni dodieljeni kr. kotarskim oblastim pako u ruke kr. žnp. i^nmprskog nadzornika. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 295 ™ § 8. , , Počamši od 1. siečnja 1889. morati će se svi oni, koji će htjeti stupiti u službu Mnovnika šumarsko - tehničkog kod političke uprave, izka^ati, da su rofljeni u Hrvatskoj i Slavoniji i da su osposobljenje za šumarsko - tehničku službu stekli položenjem višeg šumarskog državnog izpita u tuzemstvu, oni pako koji žele polučiti mjesto kr. žup. šumarskog nadzornika, imadu se osim toga iskazati akademičkom naobrazbom i bar 8-godišnjom šumarskom praksom, (Vidi u ostalom ustanove § 12. o. z.), § 9 ; Šumarsko-tebnićko osoblje političke uprave sačinjava jedan status, te uživa ondje, gdje je ustanovljena plaća u d\a stupnja, polovica tih urednika vazda višju a polovica manju plaću. Plaća istih i beriva ne smiju ipak nipošto biti manja od plaće iste kategorije činovnika državne šumske uprave, odnosno one krajiških imovnih obćina. Za uzdržavanje 2a službenu porabu služećih konja, te pokriće uredovnog i pisarničkog paušala, pripada tom osoblju godišnji paušal ustanovljen u dodatku 0. z., dočim u pogledu zaraćunavanja dnevnica i ovdje isti oni propisi valjaju, koji postoje za činovnike krajiških imovnih obćina. U svrhe namaknuća zaklade za podmirenje mirovina zvaničnib šum. tehnika, valjaju propisi postojeći utora pogledu za zemaljske činovnike u obće. Kod popunjivanja pojedinih službovnih mjesta imade se u pravilu vazda razpisati natječaj za mjesto najnižjeg dnevnog razreda. Sjedišta šuumrskih tehnika službujućih kod kr. kotarskih oblastih, ustanovljuje na predlog županije kr. zemalj. vlada. § IO. Troškovi potrebiti za podmirenje plaće i inih beriva šumarsko-tehničkog osoblja političke uprave, imadu se podmiriti: a) iz stalnog prinosa koga u tu svrhu doprinaša zemlja iz zemalj. sredstva. b) iz prinosa koje u ime nadzora i uprave imadu plaćati pojedine urbarne imovne obćine i privatnici, u razmerju pripadajućeg jim šumskog posjeda u smislu ustanova § 5. 0. z., koji prinos ipak polovicu sveukupnih troškova nad mašiti nesmije. § 11. -´. Zvanični šumarski tehnici političke uprave podčinjeni su toli u službovnom koli i disciplinarnom pogledu neposredno predstojniku one političke oblasti, u čiji status osoblja spadaju, a u posljednjem redu kr. zemalj. vladi. § i2. Kod popunjivanja mjestah kr. kotarskim obkstim dodieljenih zvaničnih šumarskih tehnika, imade se osobiti obzir uzeti, na jur stalno kod urb. imovnih občina namješteno šumarsko upravno osoblje. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 296 11. Naposebue uritanove. / § 13= Šumarako tehničko osoblje, političke uprave sastoji: L Od z^aničnih šumarskih tehnika političke uprave, polag statusa spo menutog u dodatku o. z= 2. Od onih šumarskih tehnika državne šumarske uprave i imovno.-obćinske uprave, kojim će se u sporazumljenju sa kr. državnom šumskom upravom, kod političkih oblastih I. molbe, u području bivše vojne Krajine, i to na temelju dragovoljnog preuzeća najmanje u § 2. o. z. toč. 1. i 2. spomenutih poslovanja u začastnom svojstvu povjeriti, te koji će vršenje te službe po najboljem zvanju i savjesti obećati. Oni se služe prigodom svojih funkcija u šumarsko-tehničkoj službi, kod političke uprave naslovom kr. delegirani šumsko-nadzorni povjerenik, dobivajući za sa tim poslovanjem skopčane izdatke, stanovitu razmjerno povjerenom jim nadzornom okružju i ostalim mjerodavnim odaošajem ustanovljenu paušalnu nagradu. § 14. - ,\ Šumarski tehnici, dodieljeni kr. žup. oblastiin, zastupaju. u području županije, na temelju istim oblastini zakonom od 6. veljače 1886 ob ustroju političke uprave dodieljenoga jim djelokfuga, na ime kr. zemalj. vlade interese zakonitog gospodarenja sumarni u obće, napose pako pripada jiuj još i neposredni nadzor nad urb. obćinskiuji šumami i obćinskimi šumari, preizpitivanje šumsko - gospodarskih osnova, kao i nadziranje provadjanja u istih sadržanih ustanova. ´^ § 15. Zvaničnim šumarskim tehnikom dodieljenim kr. kot. oblastim, pripada napose još i vodjenje sveukupne uprave i gospodarenja onih urbarno-obćinskih i inih šuma, koje će se u smislu ustanova o. z. njima povjeriti, zatim preizpitivanje procjena o šum>kih kvarovih, zavjeravanje lugarskog i lovačkog osoblja, rukovodjenje obćinskih hajka na grabežljivu zvjerad, ter podnašanje prijava vrhu svih opaženih prekršaja protiva postojećim šumarskim i lovnim zakonom i naredbami. Dodatak, Sumarsko-tehničko osoblje pohtičke uprave sastoji: L Dva kr. žup. šum. nadzornika VILI dnevnog ravreda, sa L400 for. plaće, 300 for. stanarine i 500 for. paušala za konje. 2. Šest kr. žup. šum, nadzornika IX. dnevnog razreda sa L200 for. plaće, 200 for. stanarine i 400 for. paušala za konje. 3. Osam kr. kotarskih nadšumara sa IX. dnevnim razredom, sa lOOO for. plaće^ 200 for. stanbino i 300 for, paušala za konja. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
4. Dvadeset i četiri kr. k(-t. tumara, i to 12njihIX. dnevnog razreda sa 900 fr. plaće, 150 for. stanarine i 240 for. paiif^ala, te 12 X dnevnog razreda, sa 800 for. plaće, 150 tor. stanarine i 240 for. paušala za konja 5. Osam kr. h\m. pristava X dnevnog razreda, i to četiri sa 700 for. plaće, 150 for. stanarine i 200 for. paupala, četiri sa 600 for. plaće, 150 for. stanarine i 200 paušala. v 6. Šest kr. šurn. vježbenika sa 500 for. adjutuma. 6. Dvadeset kr, delegiranih šumsko-nadzornih povjerenika, uz nagradu od 2—300 for. na godinu. Opazka . Gori rečeni paušal imade služiti za uzdržavanje konja s tom obvezom, da doti(Snik odnosne konje ili konja i doista držati mora. Od ove obveze za uzdržavanje konja, može se odrešiti samo u sluč^ija osobita važnib razloga i posebnom vladinom dozvolom. U ovih iznimnih sluSajevih slobodno je dotičnomu šumaru poslužiti se najraljenimi koli ili konji, a eventualno i pješke put prevaliti. Osim toga ovlašteni su šumski Činovnici zaračunati si paušalnu dnevnicu za sve zbilja učinjene putne dane. Ovaj paušal ipak nesmije veči biti za jedan dan i to za putovanja, koja se u jedan dan (tamo i natrag) obaviti može, i koje je ve6e od 20 kilometara: kod VIII, dnevnog razreda sa for. 2.— ´ . IX. „ „ „ „ 1.50 y 1 Za putovanja koja nenadilaze daljina od 10 kilometara nepripada nikakova paušalna dnevnica. Kad putovanja koja se ne mogu za jedan dan obaviti i gdje se toga radi izvan obitališta jedan ili više puta nočiti mora, nesmiju paušalne sv^ te nadvisiti svotu; kod VIIL dnevnog razreda od for. 3. — Oni Čin .vnici, koji su od obveze za uzdržavanje konja odrlešeni, imaju pravo samo na 70^´/ gore rečenoga paušala. U pogledu samog zaračunavanja tog paušala^ valjaju u t"m obziru propisi postojeći za državno-šumsko osoblje. B. Nacrt osiiove zakona^ o iiređjeH}« gospodarenja i šumske uprave oMinskili šuma u području starog provincijala. § ^ ; šume na temelju ustanovah c. kr. patenta od 17. svibnja 1857. prigodom provođenja segregacije odciepljene od šuraah gospoštijskih, u korist bivših podložnikah sačinjavaju „obćinsku šumu". § 2. Ovlaštenici i sela uživajuća i posjedujuća zajednički takove u § 1. o. z. spomenute obćinske šume, sačinjavaju jednu t. z. urbarnu šumsko - imovnu obćinu. Ove urbarne šumsko-imovne obćine nose uz ovaj naslov i ime onih selah iz kojih se ustrojavaju. 22 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 298´ — §4. Ove zajeiiničke obćhiske šume, lugovi i zemljišta kao i one plemičkih, koje će kr. zemaljska vlada u tu svrhu i u smislu ovoga zakona naročito izdati. U svih tih šumah imade se zavesti potrajno šumareuje. ,§ 5. Oni obcinski pašnici, koji su, dok ovaj zakon u krieposf, stupi, obrašteni šikarom ili drvljem, imadu se takodjor smatrati sustavnim dielom odnosne imovno-obćinske šume. . ´§ 6. U pravila nije slobodno ni dieliti, ni prodavati obćinsku šumu. Sve pravde, koje proiztiću iz ova kove dalnje diobe zajedničkih šuma, ili iz učestvovanja pri užitku^ imaju riešavat političke oblasti, a ako nadležnost ovih nebi zato bila dostatna, redoviti sudovi po ustauovah obćega gradjanskoga zakonika, §, 7- -. Krčenje obćinskih sumah i upotrebljenje takovih zemljišta na ine svrlie, može županija samo uz odobrenje kr. zemaljske vlade dozvoliti, § 8. - Gospodarenje i uživanje obćinskih šumah sliedi na temelju, za svaku takovu šumu po načelih umnoga gospodarstva i šumai´stvene znanosti sastavljene odnosno sastaviti se imajuće t. z. šumsko-gospodarstvene osnove. Za vrleme, dok se u § 8. o, z. spomenute gospodarske osnove uglave i odobre, i adu šumari sastaviti, obći nacrt šumske i-adnje, a na temelju istoga sastaviti počelkom svake godine nacrt o sječbi drva i o težanju; u kojem se nacrtu ima uzeli valjan obzir na podmirenje ovlašteničkih služuostih, Preizpitanje i odobrenje tih nacrta radnjah, pripada šumskim izvjestiteljem kr. županijskih oblastih. § 10. Obćinske šume predstavljaju zajednički posjed ovlaštenikah dotične imovne obćine, a kod urbarnih obćinu napose, posjed svih onih stanovnikah obćine, koji inmdu urbarialni selištni posjed ili koji su prigodom dieljenja šume kao žiljeri računani bili, zatim eveatualao mjestnoga župnika i učitelja. Za svaku šumsko imovnu obćiuu imade se u dva primjerka sastaviti t. z. temeljna knjiga ovlaštenikah, od koje jedan piimjerak ostaje u pohrani kod poglavarstva občine, drugi pako, kod nadležne kr. kotarske oblasti. U ovu se temeljnu knjigu imadu unjeti svi ovlaštenici po naslovu i pravnom razmerju. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 299 ~ ´ ´ § ^^´ Šumski pravoužitci dopušteni su u obćinskih šumah samo u toliko, m koliko neprieče valjano plo(ijenje i gojenje šume, a naročito je slobodno u obćinske žurne goniti marvu na pašu i žirovinu, samo pod stegami u § 10. šumskog zakona propisanim!. Žiroviua i sabiranje šiške, imade se u pravilu uvjek puten-i javne dražbe prodati u korist imovne obćine, kod onih obćinah ipak, koje imadu šumske glavnice, ter kojih je u obće financijalno stanje povoljno, mogu se u žirovinu upustiti svinje uvlaštenikah uz sniženu pristojbu. Bezplatno se u pravilu ni paša ni žiroviua nesmiju uživati. § 12. Kod onih imovnih obćitia, kod kojih kamate postojećih šumskih glavnicah dosižu, bar za podmirenje polovine sveukupnih redovitih troškovah imovne obćine, može se svake godine prije zaključka računah u koliko se to slaže sa ustanovami § 25. 0. z. dobiveni u istoj godini novac za žirovinu, šišku, i ostale šumske plodove, kao i u ime naknadab za šumske kvarove, na ovlaštenike u razmerju njihovih pravah na šumske koristi razdieliti, ali se pri tom, imadu svakako prije svega namiriti i zadržati one svote, koje pojedini k namirenju šumskoga poreza, upravnih i pričuvnih šumskih troškovah doprinašati imadu, u koliko jih nebi već podmirili bili. § 13. Sve se šumsko-imovne obćine, spomenute u § 4. o. z., bez obzira na ina prava i povlastice, u pogledu šumsko gospodarstvenom, diele u dvie kategorije, i to: 1. šumsko-imovne obćine „prvoga razreda", kamo se ubrajaju one obćine, kojih šumsko-zemljištni posjed površje od 1.500 kat ralih (855 hektara) premašuje. 2. šumsko-imovne obćine „drugoga razreda" kamo se ubrajaju sve ostale, manji šumsko-zemljištni posjed imajuće obćine. § 14. . Šumsko-imovne obćine „prvoga razreda" dužne su postaviti si u svrhu uprave svojih ^umah posebnoga obćinskoga šumara, sa potrebnim lugarskim osobljem, van ako se toga prava samovoljno odreknu zaključkom, kojim mole da im se pripadajuće šume zakotare, odnosno utjelove šumskoupravnom kotaru, kr. kotarskog šumara nadležnog područja. Šumsko-imovne obćine „drugog razreda" pako, podpadaja u šumskogospodarskom i šumsko upravnom pogledu, pod nadzor i upravu nadležnog šumarsko-tehničkog osoblja, nadležne kr. kotarske oblasti, te su u svrhu dionog podmirenja troškova uprave dužne plačati po razmjerju pripadajućeg jim šumišta u zemaljsku blagajnu posebne tangentialne odštete. Ove se tangentialne odštete, imadu od obćinah, odnosno ovlaštenikah zajedno sa poreznim! danci utjerivati odnosno pobirati. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-~ 300 — Potanji propisi u pogledu samog zaračuuavaiija liti tangenta siiediti će putem naređbenim. § 15. Imenovanje i nainještenje u § 14. o. z. spomenutog obćinsko-šumarskooosoblja, može bivati sumo pod istimi uvjeti, što su propisani za naimenovanje cinovnikah zemaljske šumst^e uprave. Izabrani se imadu vazda predložiti na potvrdu kr. zeraalj. vladiPlaće i mirovine obćinskih šumarskih činovoikah i službenika ustanovljuju obćine. . § 16. Šumsko-imovne obćine prvoga razreda, imati će najdulje u roku od goilinu dana, iza kako ovaj zakon u kriepost stupi, u § 14. o. z. spomenuto svoje obćinsko šumarsko osoblje namjestiti, jer će se po izmaknuću tog roka takovo ureda radi namjestiti i imenovati na trošak obćinab, ^ § 17= Za one obćine, kojih šumski posjed manji od 100 ralih, ter koje s toga nebi mogle ili htjele namjestiti za lugare onakove osobe, koje imadu tomu u šumskom zakonu propisano osposobljenje, postaviti će na predlog odnosnih kr. kotarskih šumarskih izvjestiteljah to osoblje nadležne kr. kotarske oblasti, ustanovivši prije u svrhe zajedriiokog podmirenja troškova, potrebne šumskoćuvarske kotare odnosno lugarije. Troškove potrebne za pokriće plaće i inih berivah takovog zajedničkog lugarskog osoblja, imadu nositi odnosne imovne obćine, po razmerju pri adajućeg jim šumskog posjeda. § 18. Imovnu obćinu predstavlja izabrani u tu svrhu upravljajući šumski odbor. Ovaj je odbor dužan šumarsko osoblje u službi svojski podupirati, interese imovne obćine štititi, a naročito i račune vrhu prijetka i izdatka oduosećih se na šumsko gospodarstvo, upravu i dohodke voditi odnosno nadzirati. Šumskim odbornikom pripada tamo, gdje to sredstva imovne obćine dopuštaju za službovanje njihovo primjerena godišnja nagrada^ koju glavna skupština oviaštenikah ustanovljuje. ´ , , § 19. ´ ´ Izbor upravljajućeg šumskog odbora imade se obaviti javno iz sredine svijuh ovlaštenikah, a rukovodi taj izbor nadležno obćinsko poglavarstvo. Svaki ovlaštenik, koji bude izabran odbornikom, dužan je tu čast obnašati, bar kroz tri godine, a može se samo disciplinarnim putem po kr. kot. oblasti odpustiti. Izborni se zapisnik imade odmah putem obćinskog poglavarstva podnieti nadležnoj kr, liot oblasti na odobrenje. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 301 — .§ 20-,. Upravljajući fumski odbor Siistoji: a) iz obćinskog načelnika, odnosno njegovog zamjenika, koji je stalni za stupnik oblasti t(´ predsjednik u svih zastupstvih područnih šumsko-imovnih odl)or.i. b) iz tri rclinvita člana i jednoga zamjenika, biranih u ^mislu § 19, o. z. U mjesto odstupiv^ih, odpuštenih ili inače manjkajućih odbornika, imade se u »oku od mjesec dana drugi izabrati. Izabrani se šumski odbornici zavjeruju po kr. kotarskoj oblasti. Odbor je odgovoran imovnoj obi´,ini za ^voja djela i proftuštanja, po usta novah obćega gradjanskoga zakonika. ,^ . § 21., /, „, :, Odbor dužan je svake godine držati bar četiri redovite sjednice. Obdržanje tih sjednica ima se vazda prijaviti nadležnomu šumaru. Član izaslanik obćinskog poglavarstva imade samo glas savjetujući. Bez njegove se prisutnosti ncsmiju sjednice držati, inače stvoreni zakljurci ništa nevaljaju. Sjednice se te imadu držati u uredu obćinskog poglavarstva. Oi)ćinskom šumaru, koji je dužan sjednicam svake imovne obćine polag mogućnosti prisustvovati, pripada glas savjetujući, a svakako se njegovo mnenja na njegov zahtiev imade u zapisnik uvrstiti. l´erovodne poslove imade obavljati koji organ političke obćine, ako to nebi mogao činili sam koji članovah imovnog odbora. Os´ni odborskih sjednica, inaade predsjednik odbora, jeseni svake godine nazvati giavnu skupštinu svih ovlaštenika imovne obćine, u svrlju .-astavka konačnog ramna prediduće, rer i)ioračuna za sliedeću godinu. Zaključci svih sjednica imadu se bilježiti u zapisnik u koji imadu svi članovi podpisati. §22." U § 22. spomenutim zastupstvom odnosno odborom pojedinih šumskoimovnih obćinah. pripada uprava i rukovanje posalah odnosećih se na. novčani promet, te je obćinsko poglavarstvo dužno, u to ime obavljati sve jiismene poslove, kao i račune vrhu prijetaka i izdataka odnoseće se na šumsko go^pndarstvo upravu i dobodke, za svaku iinovnu občinu posebno voditi, i točno obložene koncem svake godine nadležnoj kr. kotarskoj oblasti zajedno sa pro- račnnom za sliedeću godinu, na dalnje uredovanje podnieti. § 23. Troškove državnoga poreza, i^umske uprave i čuvanja šuma, n kob.ko ih u smislu ovoga zakona nose obćine, dužni su namiriti dotični ovlaštenici po razmjerju pripadajućih im prava na šumske koristi. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 302 — % M. Imovna je obćina medju granicami potvrđjenoga godišnjega proračuna, u koliko se ovaj na redovitu upravu i upotriebljenie redovitih prihodah odnosi samosvojna. Endi li se pako o porabali i troškovih, 2a koje nije skrbljeno u godišnjem poraSunu, ili pako 0 trošenju satne glavnice, ili 0 dražbi i diobi glavnice zajedničkoga imetka ili jediio^ira djela njegova, sve ako su u proračunu i uneseni, mora se, da se ti poslovi obave vazda prije izhođiti dozvola kr. zem. vlade, a uz to kod važnih promjena dražbe ili diobe naknadno i odobrenje, da se provesti mogu. § "25. , Dobitak od drva i od inih šumskih proizvoda imovno-obćinskih šuma^ imade se u prvom redu upotriebiti, za pokriće vlastite kucne potrebe oviaštenikah imovne obćine. Svaki preko te potriebe preostavši suvišak redovitog dobitka imade se u korist imovne obćine prodati. Takovom prodajom dobiveni novci imadu se ponajprije na podmirenje poreza, nameta i drugih danaka propisanih od posjeda imovne obćine, onda troškova gospodarstva i zagajivanja šumah upotriebiti, a iza toga možda preostavši dohodci, u koliko imovna obćina već dovoljnu t-z. nepolrošivu temelj tiu šumsku glavnicu imade, obratiti na druge slične cieloj imovnoj obćini probitačne svrhe. Ako li pako dohodak iz prihodnih suvišakah za podmirenje poreza, gospodarstvenih izdataka i troškova ošumljenja neđosiže, ili pako ako nikakvih prihodnih suvisaka nepreostane, tad su članovi imovne obćine obveznni pripomagati, u svrhu podmirenja novčanih potreba plaćanjem razmjerne šumske pristojbe za užitke što ih oni u naravi dobivaju. § 26. U svrhe promicanja kulturah na krasu kao i šumsko-gojitbenih radnja u šumah vrlo siromašnih urbarnih imovnih obćinah; ustrojiti će se na račun zemaljske kulturielne zaklade, na sgoduom mjestu t. zv. kr. zemalj. centralno biljevište, od kuda će spomenute obćine moći dobivati bezplatno biljke i sjemenje za pošumljenje sječina, plešinah i goljetih. § 27. Kr. zemaljska vlada, izdati će odmah čim ovaj zakon u kriepost stupi, u smislu ovdje sadržanih ustanovah k tomu spadajuće službovne naputke, i to: a) naputak za uredjenje zajedničkoga uživanja obćinskih šumah i zemalja u obće; b) naputak za izmjeru, procjenu i uredjenje gospodarenja šumami urbarnih kao i inih imovnih obćina u području starog provincijala Hrvatske i Slavonije; i c) naputak za službovanje i gospodarenje, kod tih imovnih obćina. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 303 ™ 8 29. Svi zakoni i naredbe, koje i u koliko stoje u oprieci s ovim zakonom, stavljaju se izvan kriepo^ti. C. Obrazloženje: Dok ,vS!i razne grane javne uprave u Hrvatskoj i Slavoniji, većem sve manje više, posebnirni zakoni nredjene, prema zahtjevom vremena i struke, ter odnošajem naroda i zemlje naše, .^amo se Mjmarska sfruka još sveudilj nalazi u njekom prelaznom i neuredjenom stanju. Sve da se je već prigodom pieustrojstva političke uprave a zemlji, godine 1874, i u samom odnosnom zakonu, naročito naglasilo, da će i uredjcnje šumarske struke skorim uzsliediti, ono je ipak od onda već liepi broj goiliuali Uiinuo, al uredjenje šumarske struke ostalo je još sveudilj in suspenso. Ako li se pako potreba uredjenja šumarske struke uvidjala, već i prije utjelovljenja „Krajine" materi zemlji, ono je bez dvojbe ta potreba postala još i kuda opravdanijom, od onda, od kada je re&eno utjelovljenje postalo činom, znamo bo, da je baš šumarstvo, najvažnija privredna grana onih krajevah domovine naše. Da je pako time i sama šumarska uprava, i u krilu kr. zemaljske vlade zauzela prevažno mjesto i djelokrug, samo se sobom razumieva Pa što naravnije. onda, nego da i samo javno innienje u zen)lji, sve to odrešitije zakonsko uredjenje tih odnošaja traži. Pa ipak nije toliko pomanjkanje zakonskih i naredbenih ustanova tičućih se šumarstva, koje bi uvjetovalo, da nam šumsko gospodarstvo ~ po obćom mnienju — u posliednje doba obćenito govoreći upravo nazaduje, koliko jv totuu tražiti prije svega uzrok u pomanjkanju šumarsko-upravnoj zadaći dorasloga šumarsko-teliničkoga osoblja, kod političko-upravnih obiastih u /emiji. A koja korist i od najboljih naredaba, dok neima organab kojim bi prinadležalo točno i svestrano provadjanje, preizpitivanje i nadziranje naredbami odredjenoga? Dok se političko-upravnira oblastim ne dodieii potrebf)o šumarsko tehničko osoblje, one kvalifikacije i u onom broju, kako to interes stvari zahtjeva, ne-, može biti ni govora, o kakovom sustavnoui i svrsi shodnom provadjanju šumarskoupravnih propisah i zadatakah U koliko je nadalje uvedenjem zakona od 5. veljače 1886. ob ustroju županijah i uredjenju uprave, jur načelno riešeno, da se svi sumarsko-upravni poslovi proiztičući iz naslova državno-šumskoga nad´iora, imadu od sada samo u dvijuh molbah, kod kr županijskih obiastih te kr. zemaljske vlado riešavati, dočim su u šumsko-redai´stvenom pogledu i tri molbe postavljene, u koliko su bo stanoviti dosta važni predmeti kao na i)r. rit´šavanje prijavah o šumskih i lovskih prekršajih, zavjera\ anje šumarskog osoblja, neposredni nadzor nad imovinom urbarnih i inih imovnih obćinah i t. d. dodieljeni nadležnosti kr. kotarskih obiastih u prvoj molbi> to ae več iz ovoga razloga pokazuje neobhodna |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
~ 304 ~ mbh, da se u svrhe uredjenja šumarsko-upravno-tehničke .službe, toli kr. županijskim, koli i kr, kotarskim oblastim posebne šumarsko-telinicke sile dodiele. Potreba dodieljenja šumarsko-tehnickog osoblja, kr. kotarskim oblačim, opravdava se nadalje još i samom obsežiiošćn Ž!ipanij:=^kih podracja. ter potrebnom intenzivniieg i strožijei.^ nadzora šumarstva — usljed sve to većeg nestajanja šuma u zemlji, a naročito i time, što leži n samoj naravi stvari, da se svaki činovnik dakle i šumarski tebnik i izvjestitelj samo u jednoj molbi upotriebljuje. Pa ipak ^anas — t-.^kove or^^ane jedino kod kr. županijskih oblastib — pod nazivom kn žup- nadšumarah nal´uimo, dočim prvo molbene oblasti,pravomoćno takovih organa neimaju. Istina je doduše, da su kr´. kotarske oblasti same, u mnogih slućajevih toj nevolji na svoju ruku kušale odmoći time, da su mjesto toli potrebnog jim izvjestitelja za poslove šumarske popunile tako. da jmzvaše kojega područnih „obćinskih šumarah" u ured kr. kotarske oblasti. Da medjnto ti „obćinski šumari" lih kao takovi, ni h daleka nemogu gori rečenu prazninu u upravi, i negledeć na ile^alitet čitavog tog postupka, svrsi shodno ])opuniti leži već i u tome, što ih kao obćinske činovnike plaćaju obćine, te što im kao takovim u obće nit nejma mjesta kod zemaljske uprave, a što da se reče tek o njihovom biednom položaju, neurednom plaćanju, a po tome i samom kvalitetu ovoga osoblja? Prelazeći sada na samo razjašnjenje bar najglavnijih načelah sadržanih u privitib nacrtih, iztaknuti je prije svega to. da se u obće danas naSa ciela šumarsko-tehnička služba političke uprave, temelji na u tom pogledu vrlo nejasnih i nedostatnih ustanova našega obćega šumskosfa zakona, bez svake dalnje podloge, dočim su toli u susjednoj Ugarskoj koli i Austriji u tom pogledu jur sdavna nove uredbe izdane i provedene, te je naročito i na ove uredbe uzet osobiti obzir takođjer i u privitib nacrtih-- Tako je stih razloga na pr. i kod nredjenia položaja šumarsko-tehničkog osoblja, kod kr županijskih oblastib, uzeta poglavito u obzir institucija postojeća u tom pogledu u Ugarskoj zakr. šumarske nadzornike, kao izvjestitelje županijah, nasuprot je pako kod sastavljanja nacrta osnove o uredjenju šumarsko-tehničke službe kod kr. kotarskih oblastih, uzet (bzir prije svega na odnosne ustanove postojeće medju inim i u Dalmaciji, glede t. z. delegiranih šumsko-nadzornih povjerenikah. koja je institucija mimogred budi rečeno osnovana donjekle i u samih nstanovah §. 74. našega šumskoga zakona, koji odredjuje; da oblasti političke tamo. gdje nejma namještenih posebnih šumskih urednikah, za takove imadti osobito zapriseći kojega nepristranoga vještaka, kojemu se onda stanoviti predmeti na vještačko izvješće predati imadu. U koliko nam sami nacrti dosta jasno označuju značaj čitave organizacije, kojoj bi imale te osnove za temelj služiti, držimo da će hiti umjestno, ako tuj samo još i koju u pogledu troškova te organizacije spomenemo. Da će se na troškove kod uredjenja šumarske struke u zemlji mortiti uzeti osobiti obzir — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 25 <-- 25 --> PDF |
´ — B05´ — , . , dok naš hiKloTf zemlje novili žrtva i izdatakn Kamo u ^-^raničenoi mjeri omo~ gugiije — samo- se sobom razumjeva, mi s rlruRe je strane^ ipak i opet i to izvan svake dvojbe, da je zemlja bezuvjetno dužna takodjer i za uredjenje i pospješenje šumarstva stanovite, bar razmjerno prema inim siicnim gospodarstvenim izdatkom, žrtve doprinašati, kao što i o tom nejma sumnje, da bez subvencije od strane :^em]je o kakovom trajnom nredjenju .šumarske struke nemože u obće ni govora biti. Imajući ipak sveudilj na umu načelo „uz najmanji trošak od strane zemlje, omogućiti čim bolji uspjeh stvari" uzete su i u privitih nacrtih, naročito one svote u obzir, koje se danas već iz zemaljskih sredstva izdavaju. a stranom i posredno preko obćinah troše za uzdržavanje t. z. kr, županijskih nadšumarah. ter kotarsko-obćinskih šumarah. Tzdaje se pako za fi županijskih nadšumarah sveukupno i preko 11000 fr. — (uračnnajući pri tom pkn´u, stanbinu i putne troškove istoga osoblja). — Imademo nadalje već danas 42 t, z. urbarno-obćinska šumara kojih beriva poprečno 850 for. na godinu iznašaju ter koje osoblje po tomu same naše t. z. urbarne šumsko-imovne obćine ukupnim troškom od najmanje 3^000 for. na godinu uzdrža".^aju, kao dalnji trošak pako u ime šumarstva od sirane zemlje, valjalo bi ubrojiti zemaljsku subvenciju u iznosu od 2000 for. što se dopitnje obćinara na Krasu, za uzdržavanje osoblja, šumske gojitbe itd. Možemo dakle reći. da nas šumarsko tehnička služba političke uprave već i danas oko 45000 for. na, godinu stoji, pa ipak kolv manjkava je ta služba ? ´ Prema sadržaju dodatka — osnove nacrta ob uredjenju šumarske službe političke uprave — iznašali bi sveukupni redoviti troškovi dojduće šumarske uprave najviše kojih 85.000 for na godinu t. j . jedva za ^0.000 for. više no danas. U smislu ustanova §§. 5. i 10. privitog nacrta iznašala bi tangenta što no bi ju imale i u buduće dcprinašati obćine, za diono pokiiće berivah kr. zemaljskih šumarskih tehnika — računajući razmjerno prema odnosnim trn^-kovom naše državne šumarske uprave pamo po 11 nvč. po rali — u raxmerju sa površjem od 450.000 ralih te šume — do 50.000 for. na godinu, tako da bi dakle zemlja glasom te osnove i u buduće za šumarstvo najviše žrtvovati kojih 35.000 for. ih* ti jedva za 24 000 for više no danas — što je sigurno vrlo neznatni prinos u prispodobi sa zemaljskimi izdatci n. pr. za konjarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo itd. kao i gledom na ogromnu narodno-gospodarstvenu važnost i vriednost šumah po našu đomovmu, ter s tim skopčanu prieku nuždu valjanog uredjenja šumarske struke. Što se pako samih u nacrtu iztaknutih berivah šumarsko-tehničkog osoblja tiće. to je uzet u prvom rodu obzir pri tom, na beriva ost-alog našf^g činovničtva političke uprave, kao i na to, da se je samo onda nadati valjanom i podpuno zadaći doraslom osoblja, bude li istomn i n službi zajamčena mogućnost stalne i sjegurne budućnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 26 <-- 26 --> PDF |
~ 306 — Pri tom je uzet nadalje još osobiti obzir i aa svrsi shodno paušalovaiije po primjeru postojećih ustanova za naše državno i krajiško imovno-obćinsko šumarsko osoblje. Svrsi shodno paušalovanje jedan je najhitnijih uvjetah omogučenja valjanog službovanja šnmarsko-tphnickog´ osoblja političke uprave, kojemu težište radnje treba da bude vazda vani — u sumi ,— a tek u drugom redu u uredu, kao što je lošo plaćenje šumarskopo šumovlastnika i službodnvea- Predmnjeva se nadalje ipak pri tom, da imade u Hrvatskoj i Slavoniji jur dovoljno strukovno doraslih Šumarah, kojim bi se toli važno provadjanje zadaće sumarsko-tehničke službe političke uprave, mirne duše povjeriti mo^rla. Ova je pako predmnjeva tim opravdanija. što ii smislu privitih nacrtah, čitavo rukovanje sumarsko-upravne službe u zemlji — imade i nadalje biti usredotočeno prije svega u šumarskom odsjeku kr. zemaljske vlade — a zatim i opet u prokušanih ruknh one njekolicine šumarskih tehnika, kojim će pripasti izvjestiteljstvo kod kr. žup, oblastih ter što upitni nacrti predmjevaju istodobno izdanje valjanih i svestrano odgovarajućih potankih službovnih naputaka. Prelazeć sada napose na pretresanje njekih ustanovah privite osnove zakona o uredjenja uprave i gospodarenja obćinskih šuma spomenuti je prije svega, da dok nam danas u obće još manjkaju tako rekuć svi temelji — sumarsko- tehničke službe kod političke uprave — da se je uprava i gospodarenje urbarnih obćinskih šumah, kušala bar privremeno uređjeni još g. 1871. izdanjem poznate naredbe od 4. ožujka 18T1. br. 2144. Nu kako danas te obćinske šume zapremaju oko 450.000 ralih površine. ono nije čudo da se sve to više uvidja i potreba zakonskog a uredjeiija šumskogospodarskih i upravnih odnošaja tih šumah. doćim sama obćenarodna va/nost njihova danomice još i tim veća biva što se usljed dovršavanja u tečaju bivših segregacionalnih parnica i njihovo površje sve više širi. Vidno nestajanje mnogobrojnih ]irije osebujnih seljačkih šumah, uz preotimanje krčenja šumah i pretvorbe šuniištah u ine težatne zemlje, umnožavanje pučanstva, razdioba zadmgah i s tim u savezu stojeće umnažanje kućištah, uz ukorenjeno u naroda našeg nehajstvo prema šumi — ter mnoge ine okoliiosti — uzrokom su da nam te i, z. urbarne obćinske šume kraj postojećih uredaba, s^e to više propadaju. Mnogo bolji odnošaji pako ne{)ostoje ni u pogledu inih obćinskih šumah u nas. -Znajući pako, da glavno zla i uzrok proi)adanju obćinskih šumah, osim u prije spomenutih obćenitih pojivvih, valja tražiti još naročito i u prevelil^oj slobodi obćinah u pogledu ^gospodarenja i uživanja tih šuma, kojoj samoupravi naš narod još dorasao nije, u koliko bo još ni iz daleka neumije uvažaA´ati preveliku obće narodno-gospodarstvenu važnost šumah, usvojeno je i u privitom nacrtu za temelj načelo, čim intenzivnijeg državnog uticaja na upravu i gospodarenje Lih šumah, po primjeru postojećih u tom pogledu uredaba i u su |
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 307 — tjednoj Ugarskoj i inih državah. al naročito i po primjeri´ ijstaiiovah valj.-mih za naše krajiške imovne obćine. Od tuda i u osnovi sadržano načelo obligatoruog strukovnog nadzora uprave obćinskih šumah bez razlike bile one urbarue, plemićke, doćim će time što zemlja — odnosno vlada — preuzim!je uvjetno sama upravu nad obćinskimi sumarni po kr. kotarskim oblastim clodieljenom šumarsko tehničkom osoblju, biti učinjen kraj jednoj najvećih mana postojeće obćinskošumarske uprave. Kako su ine u privitih nacrtih iztaknute ustanove same po sebi dovoljno jasne, bilo bi i svako dalnje obrazlaganje istih još i tim suvišnije, što se tuj u obće. radi tek o „nacrtu osnove" ne pako samoj osnovi, kojoj bi taj uacrt tek podlogom biti imao, ma sve da i jest svaka pojedina u privitih nacrtih sadržana ustanova temeljena na izkustvu ter uočenju svih odnosnih mjerodavnih obstojnostih i činjenicah a po tom i podpuno osnovana i opravdiva. Na tjelovo g. 1887. ^-a— Meteoroložka opažanja pogledom na šumsko gospodarstvo. Piše (J. Pausa. ^ (SvrŠnje se.) Svikoliki pojavi, koji se dogadjaju u našoj atmosferi, postaja samo u dolnjih naslagah iste. Što preko 15 kim, nad površinom naše zemlje biva, nespada dalje u obseg naših opažaja, s toga nije od upliva za naše potrebe, je li pitanje o daljini odnosno visini zraka oko naše zemlje već definitivno riešeno ili ne. Za nas je mjerodavno, da je zrak oko naše zemlje plin, koji ima stanovitu težinu koja drži sominj kod topline ^raka od 0^ jednomu stupcu žive od 7(30 mm. ih vode od 10-336 m., ili koji čini tisak na m^ od 1-033G kg. težine. Iz toga sliedi, da taj zrak uslieđ svoje težine na svakom mjestu po-ršiue naše zemlje prouzrokuje stanoviti tisak, kojega je bitnost ponajprije pronašao p:odine 1648. talijan Toricelli. Prekoračilo bi obseg i svrhu ove razpravice, ako bi se mi Dvdje opustih u obširno razlaganje inače zanimiva iztraživanja po Toricelli-evom načelu. Za razjašnjenje neka služi jedino to, da se nastavljenim opažanjem visine žive u toriceili-evih cievih pronašlo, da se ta visina žive na jednom te istom mjestu opažanja nepravilno mienja, ter da je u obće u zimno doba popriečub malo viša, nego li u ljetno. Taj stroj bje za tim sve to više savršen i za opažanja prilagodjcn, te se je onda nazivao Baroskopom, a tekar kasnije udomio se je današnji naziv Barometar. |