DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 292 — Proti miševom preporuca se napokon gojitba proljetna, jer u to doba se miševi razbjegnu, imajuć i izvan šuiništa hrane, đočim u neplodnih ili slabo rođnil. godinah obično jesensku gojitbu žira i bukvice posve unište, buduć se na takvih plobah najradje n množini sakapljaju. Prema spomenutom ljube njeki sisavci pogletlom na svoje obitavanje i način hranjenja više ili manje četinjače ili listače, od obijuh ovih pako više ili manje pojedine vrsti šumskog drveća, prem je osobitog uvaženja vriedna ta okolnost, da listače lakše pretrpe ozliede i gubitak pojedinih svojih djelova. nego li četinjače, ipak ćemo mudro uraditi, ako uzgojimo mješovite šume; jer će u takovih šumah jedna vrst drveća drugu u zaštiti proti tim nepogodaui bolje braniti. B- Bilje. Rašće, koje hitro raste i rado se razvrieži kao i ono, koje se razširuje i razprostranjuje, upliva škodljivo na podmladak, jer ga u rastu preteče i nadkriljuje crpeć obilno iz tla hranivo, koje je podmladku namienjeno te svojim godišnjim odpadom listinca na poboljšanje tla ništa nedoprinaša. Takav podmladak izvrgne se u šumski korov. Medju ovo spadaju i takove vrsti šumskih rasilina (čbunje), koje se samo od sebe pojavi ili z kržljanjem stanovite vrsti drveća ili tim, što je potlačeno, ter zato podivljalo. Podpuni sklop krošanja i uzdržavanje izdašne naslage stelje na tlu tomu korovu negodi; a niti ga podupire u razvitku sbog pomanjkanja podpuna upliva svjetla, uzduha i vlage. Medju šumski korov spadaju sljedeće najpoznatije vrsti, koje se i)o šumah Jahko i brzo razvriežuju, naime: a) na vlažnom tlu sve močvarne mahovina (Spagnum etiam Musci), trstike (Arudno), kljuvka Ijepušasta (Vaccinium oxycoccos), mlajevka (Vaccininm uliginosum), močvarna bagulja (Ledam palustre), razni ^aši (Carex) i site (Scirpus etiam Juncus). b) na svježem Uu: naprstak crveni (Digitalis purpurea), lazarkinja ili prvenac (Asperula odorata), vrbavka uzkolista (Epilobium augustifolium). vrjebilje (Atropa Belladonna), pjegavi medić fLamium maculatum), čičak (Lapa vulgaris), kopriva (Urtica ureus), grahorice (Viciae), malina (Rubus Idaeus), kupina (Rubus fruticosus) zatim razne trave i paprati. c) na suhom tlu: vriesak (Eriea vulgaris), borovnica (Vaccinium myrtilhis). borovka (Vaccinium vitis idaea), žuhka repuša (Spartium scoparium), žutilovka (genista), zečji trn (ononis), vučji rep (Verbascum phlomoides), mlječika uzkolista (Euphorbia Cyparissias), dragušac (Senecio vulgaris), jagoda crljena (fragraria vesca) i t. d. Od drugog šumskog drvenastog rašća u svojstvu korova nalazimo obično borovicu, crni trn, glog, Ijesko, tršljikovinu, žutljikovinu i ovim slične vrsti. Ovakovim nepogodan) izvržene su ogoje koli pojedinih, toli i više\rstnih medjusobno pomješanih drveća, a proti istim nepogodam glavni je uztuk valjali |