DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
, , ,— 290. — ´jetnoj zapari bježati u guste raladike, te i tu puno drvljadi previje i skrši. Svojom težinom oštećuje plitko razvrleženo korienje i uništnje mlndo humsko bilje, a prhko tlo još više razrahli, doćiin tvrđo t. j . težko tlo još više utvrdi. Konj Tieljiibi na prhkom thi izraslu trnvii, m\ zato rado pase travu na tvrdom tlu — kao primjerice na zapuštenih [»ulevih. — te ljubi osobito mlado lišće, nježne izdanke i sočne izbojke, koje sbog svoje veličine u primjerenoj visini doseći može. Glede.oštećivanja tla vriedi o konju ono isto, što je i kod govedćeta rečeno. Ovce su škodljive u mladicih ogrizanjem biljka i glodanjem kore, a u većih množinah i češćim ugonom u jednu te istu porastlinu razrahle tlo ili ga još više utvrde. Krmad pohlepno ždere sjeme šumskog drvlja i rado ruje, te tim šumsko bilje, korienje i žiije oštećuje, a ždere takodjer i mlado lišće i sočne izbojke. Proti tim životinjam u^tuk je najbolji taj, da se ugon istih u neodrasle mladike posve zabrani. Ove vrsti životinja nenapadaju svaku vrst drveća jednako, te su dosljedno tomu i kvarovi na pojedinih vrstih drveća nejednaki. Spomenute životinje napadaju manje na četinjače, ali zato najviše na listaće, prem su oštete na četinjači osjetljivije s razloga, što listače oštećene dielove brže i laglje nadomjestiti mogu. Lišće, puplje i sočne mlazove bukve, grabra, jasena, javora, briesta, hrasta i mačkovine osobito pohlepno napadaju te životinje, a konj i ovca osobito rado brste mlado hrastovo lišće, te ga vole nego ikoje drugo. Topola i lipa je manje tomu napadaju izvržena, a vrlo riedko breza i joha. Od četinjače brsti naša domaća stoka samo stočne izbojke i iglice, te zato napadaju na ariš najdulje sbog njegovih nježnih iglica, a najmanje omoriku sbog njezinih gustih i tvrdih iglica. Na veličinu štete upliva i odaljenost staja od šuma i tegotniji put u gorju, jer usljed tih odnošaja gladna životinja pohlepnije napada nn šu sko bilje, čim je veći put provalila do šume. Te su životinje nadalje, usljed porabe paši´ osobito škodljive na prebornih sječinah, u kojih je po dobi raznovrstnog drveća, dočim su u šumah visokoga uzgoja škodljive u obće sam u neodraslih mladicih, a u šumah nizkog uzgoja te su oštete manje, jer se ozledjeui djelovi listače opet opora\e- Ove štete mogu biti ovdje znatne sauio usljed oštećivanja žilja i korjenja, te možebitnitn uništenjem potjeralih izdanaka iz korjenja i panjeva. Šumsko bilje nadalje može se jače oštetiti onda, ako se domaće blago ranije u proljeću na pašu ugoni, dok još nije dovoljno trave i ako se još dulje u jednu te istu porastUnu upušća tako, da neniože trava porasti i što osim toga za kišovita vremena domaće blngo radje lišće brsti, nego li travu pase. 2. Zvierad za lov oštećuje šume isto tako kao i domaća stoka, nu pošto se ista nemore poput ])otonje nadzirati i pošto je ista po naravi upućena na hranu od šumskih rasilina i bumskog sjemenja, koju skoro bez zaprieka nalazi, |