DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 9 <-- 9 --> PDF |
^ 241 — Cisti hrastici na visotinah bas neiiapreduju, a pod starost progaljeni neimaju dovoljna lišća za tvorbu humusa, te nisu kadri zapriečiti padanje plodovite sua^-e najboljeg tla. koja će sna^a sve to manja bivati, ćim je veća obbodrija, koju hrast kod \i´s<´ka uzgoja zahtjeva. Ako želimo od hrasta što veću koi-ist postići, oBda u ovakovih okolnostih neobhodno je potrebito, da manje vriedne vrsti drveća sa gustim sklopom (bukva, grab) ili caki samo grmlje pod krošnjom hrastika ostavljamo, buduć će ovakovo drveće ili podrast kadro biti n postojanoj djelatnosti tlo uzdržati, i sam hrastik unapiiediti. U nizinah, gdje je tlo snažno i gdje se nalazi od potx)ka splavljenih ili povodnjami naplavljenih naslaga humusa, uzdržavaju se hrastici sasma povoljno, buduć se n ovakovih slućajevih od hrasta nezahtjeva, da plodovitost tla povisi, pošto je jnr postojeći humus sa vlagom, koja plodovitost tla pospješuje. Na lošijih stojbinah učiniti ćemo dobro, ako u smjesi sa hrastom takove vrsti drveća uzgajamo, koje će plodnost tla podići. Breze i crne johe u nizinab tvore malo humusa, buduć ovu tvorbu prieći bujan korov i drač ili prevelika vlaji´a, a osim toga ove vrsti imtiju oriedko lišće i zato slab listinac davaju, koji slab humus tvori. U gorovitih predjelih slič^na je bre;^a glede tvorbe humusa hrastu/rastućem u nizinah. Topole, vrbe i divje vode dolaze obično samo uštrkane u porastliuah, te svojim oređkim i jasnim lišćem i usljeđ slabog Ifsfinca malo ili skoro ništa nodjeluju na tvorbu bumusa i povišenje plodne snage tla, dočim u smjesi s ostalimi vrsti drveća nedoprinašaju takodjer ništa više na tvorbu humusa. Arišu doduše godimice četinje odpadaju, no isti se bori za većom progalinom, a zato pod njim buja jak koi-ov i drač, koji na tvorbu humusa štetno djeluje osobito u nizinab i manjih visočinah, dočim ariš na visočinal), naročito na vrhimfih i grebenih slabo razvijenih bvoja i četinja — koje pot^´ujejoš i vjetar raznaša — nemože na redovitost tla i tvorbu humusa povoljno djelovati. Ova razna svojstva pojedinih vrsti drveća pogledom na tvorbu humusa zaslužuju, da jih svaki šumar u velike uvaži, a za to mu je prva skrb uznastojati, da ne samo plodovitost tla uzdrži, nego da i djelatnost th što moguće više unapredi, a u tom pravcu nam je i sama priroda kažiputom. kbor uzgajat se imajućih vrsti drveća mora se temeljiti na sravnivanju djelatnosti tla opređieljene stojbine. Drveća, koja nisu sposobna humus tvoriti, nećemo odabrati za uze:ajanje u čisti h porastliuah, ali će za to ipak biti prikladna u smjes i s onakovimi vrsti drveća, koja su kadra humus tvoriti, dakle plodnost tla povisiti. Loše vrsti drveća pomješati u porastlini s onimi vrsti, koje na plodovitost tla povoljno djeluju, dopušta se samo na dobroj stojbini s uzgojem na hrpe, jer bi se u protivnom slučaju samo pojedina takova stabla u razštrkanom uzgoju povoljno odgajati mogla. Humus gubi se na mršavom isto tako kao i na pretilom tlu brže, nego na plodnom i hladnom tlu, i usljed toga je sklop krošnje od ne male važnostion bo upliva tim ubitačnije w^ mršavo i žestoko tlo, čim je više nepodpun´ |