DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 240 — d) na |)rin)jereim: jasen, briest, borovac, biela joha, e) na lošu: hrast, crna joha, breza^ topola,.divje voće, vrbe i t. cl. Množina opalog h´šća zavisi ne samo od vrsti drveća, nego i o stojbini, jer je na lošoj stojbini i množina lišća manja, nadalje zavisi pretvorba listinca u humus 0 vlagi i o uplivu svjetla, jer čim je umjerenije svjetlo i stalna primjerena vlaga, tim više napreduje pretvorba humusa. Kod oriedko šumatog drveća laglje prodiru zrake svjetla, a vlaga brže izhlapljuje iz tla, jer ono nije ničim zastrto, pak se za to humus brzo netvori. Tvorbu humusa najviše pospješuje bukva, omorika, jela i tim slične vrsti drveća sa svojim tamnim i gustim lišćem odnosno četinjem, vezuć toga radi stalan stupanj vlage u tlu i privađjajuć mu ograničenu svjetlost, te jim je lišće odnosno četinje vrlo sposobno za tvorbu humusa, a usljeđ toga su te vrsti sposobne i za čiste porastline, jer su u takovih porastlinah kadre uzdržavati se i na lošoj stojbini naročito kod valjanog sklopa, dočim kod riedkog i nepodpunog sklopa ginu, buduć se u tom stanju gubi ne samo lišće i humus, nego se uporabom stelje čak i tvorba humusa prieči. Za ovimi vrstmi drveća u po^jledu tvorbe humusa, te povišenja i uzdržavanja rodne snage tla slieđi grab, lipa, crni bor i drugi. Grab je glede svojstva lišća sličan bukvi, nu tora jedinom razlikovn, što ima riedko lišće, te mu je sklop redji a s toga netvori toliko humusa, koliko ga tvori bukva, dočim lipa dolazi samo uštrkana u porastlinah, te svagdje uspješno djeluje na tvorbu humusa. Crni bor ima guste četinje, te na tvorbu humusa isto onako kao i limba uspješno djeluje, gledom tvorbe a manje javori, koja se vrst drveća isto tako kao i lipa u sastojinah samo uštrkani nahode, pa prem imadu javori oriedko lišće, ipak oni svojim velikim listom tvoi^e mnogo crnice. Briest, jasen, biela joha, borovac i obični bor jesu takove vrsti, koje su manje sposobni za tvorbu humusa. U lošijoj porastlini imadu te vrsti drveća vrlo oriedko lišće, a Uv^ljed toga slab godišnji odpad lišća. Te vrsti ljube progalico (t. j . progaljena mjesta) i za to u većoj starosti sve manje k t\orbi humusa doprinašaju, pače pod njimi može tlo omršaviti, a tomu se može predusresti tim, da za te vrsti kraću obhodnju usvojimo. Na boljoj stojbini one vrsti bolje napreduju, a tim se i tvorba humusa ondje pospješuje. Jasen, javor i briest dolaze obično u smjesi s ostalimi vrsti drveća; biela joha pako dolazi doduše i u čistih porastlinah, nu kod visokog uzgoja zauzimljeista samo podredjeno mjesto. Obični bor u svojoj mladosti na´ svakoj stojbini plodovitost tla podržaje, ali s vremenom i u tom popušća, te je kadar sa kratkom obhodnjom i slabo tlo u dobrom stanju uzdržati, što se o drugih vrstih drveća nemože reći. Borovac je u tom pogledu dosta sličan običnom boru. Hrast, breza, crna joha, jasika, jagnjed, iva, divje voće, oskoruš, ariš i druge spadaju k onim vrstim, koje na snagu tla slabije djeluju. |