DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 7 <-- 7 --> PDF |
_- 239 — uzdrži, nego li vapnjenača, te je milovka sa dubokom mekotOiB i propustnom zdravicom plođovito tlo. Svako tlo primjesom humusa postaje djelotvorno i plođovito, ako djeluje nanj toplota i vlaga. Svojstva humusa jesu n obće sljedeća: a) tamna boja, koja ju u svezi sa raznimi Inčbenimi slučeninami čini važnom radi primanja toplote i tim brani humns tlo od nutarnje duboke smrzavice pače i samo drvo. Opadanje lišća je u tom pogledu od znatne važnosti, jer stari listinac pretvara se u humus i tim se ujedno razjasnjuje, da je poraba stelje na štetu, sbog koje obično stanovita vrst drvec^a suhobrka postaje, b) Prhkost humusa dopušta, da takovo tlo lahko vlagu upija i da ga svieže uzdrži, a zato ga čuva od posveraašna izsušenja. Ugljik i vodik humusa pod uplivom kisika pretvara se u ugljičnu kiselinu i vodu, te sa pepeljikom. dušikom i t. d. u tlu kao i sa čipavcem prelazi humus u slucenine, koje se u vodi tope, a zato je on pogledom na hranivost tla osobito važan, ter se u smjesi sa prikladnim! česticami tla djelovanje humusa znatno povisuje. Toplota tla i vla^a, prem uzko svezana s humusom, zavisi od raznih inih odnošaja. Toplota ođvisi od geografičkoa i fisikalnog položaja tla, o stupnju vlastite mu vlage, njegovih mineralnih slue.enina i t. d. Vlaga zavisi o većoj ili manjoj množini gline, — strmine tla (spusta), o množini vrela i t. d. Visoki stupanj suše ili vlage radi uzkraćivanja pristupa zraka i tvorbe humusa ter prenizkog stupnja toplote odnosno vlage čini tlo nedjelotvornim. Težka glina ili ilovača popravlja se odvodnjom, te bi potonja opet štetno djelovala na pjeskulji i vapnjenjači, za koje vrsti tla treba valjan odgoj dobro sklopljenih porastlina, u kojih se sklop od krošnja drveća prekinuti nesmije. Iz navedenog jasno proizlazi, da je šumaru otvoreno polje za uharno djelovanje pogledom na uzdržavanje i povišenje dobrote tla i razmica3:)je blagotvornog djelovanja istog, a u tom ga baš sa stanovitog gledišta podupire uzgoj mješovitih šuma. Tvorba humusa i povišenje rodne snage tla zavisi i o raznolikosti pojedinih vrsti drveća, jer stanovite vrsti drveća u tom mnogo, druge vrsti vrlo malo il skoro ništa doprinašaju oplodom lišća, ali zato ipak nebi koristno bilo potonje vrsti drveća sasma iz porastlina iztriebiti i izkorjeniti, jer uzgojem samo mješovitiih porastlina ali valjanim izborom vrsti drveća nećemo dobroti tla naškoditi niti snagu mu za buduća vremena umanjiti, a pojedine vrsti drveća shodno medju sobom izmješane veoma će napredovati tim, što će se medjusobno u svom razvoju pođupit^ati. U koliko su pako pojedine vrsti drveća kadre plodovitost tla povisiti i uzdržavati, to možemo prema tomu iste razdieliti na sliedeće skupine, i to: a) na skuj)inu najbolju, kud ide: bukva, omorika, jela i tim slične, b) na vrlo dobru: grab, lipa, crni bor, G) na dobru: javori, |