DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 6 <-- 6 --> PDF |
^ 238 ~ humusa. Umjerena poraba stelje na takovom tlu može se dopustiti, ali samo u toliko, da tlo naslagom lišća pokriveno ostaje. Na manje godina medjutomna poraba tla za poljsku težatbu ne samo da nije štetna, nego uharno djeluju za budući šumski pomladak, bez da se rođovitost tla gubi. Eastenje šumskog drveća biva sporije, nego što na pjeskovitom tlu. ali zato je uztrajnije i za visoku obhodnju prikladnije, buduć na ilovači najviše vrsti šumskog drveća uspjeva i najveću starost zdravo postizava.. Gust podmladak ili šumski podrast nije na ilovači, kao onaj na pjeskulji, raznim nepogodam tako i^vržen. Glina je pako tlo sastojeće od 607o ^^^^^ gline, a ostale su primjese pješak, vapno, niilovka, željezo i t. d. te je obična glina po prilici sa 607o gline s primjesom krupnog pjeska, il je jaka glina sa nješto primjese sitnog pjeska, te je masti si\e i modraste u naslagab. Ovo se tlo vrlo sporo ugrije, upija mnogo vode i rado tvori moćvar. Ovakovo tlo vrlo uvlači iz zraka vlagu i rado tvori na svojoj površini tvrdu koru, koja se rado razpuca i vrlo otežćnje radnje, ter prieči klijanje sjemena, a usijed razpucanja ozledjuje i uništuje korenje i žilje biljka. Racionalnim postupkom se može na tom tlu humus tvoriti i uzdržati, ter ako Je zdravica iole propustnn, može se ovakovo tlo vrlo plodovitim učiniti, jer se po svojoj nutarnjoj vlastitosti dobro mješa i veže sa humusom i zato Je umjerena poraba stelje i medjutomno poljsko težanje takvog tla dopušteno. Na glini je vegetacija s proljeća spora, no zato su kasni mrazovi na takovom tlu bez svakog uštrba na podmladak. Vapnjenača se tvori raztvorbom vapnenca, ter sadržaje riedko više od 307o vapna, koji Je obično stalno svezan sa glinom i ilovačom, i čim je manje u njoj sadržina ghne, željeza i t. d., tim je i manje rodna. Vapnjenača se izvanredno brzo i vrlo ugrije, te npija množinu vazdušnih oborina, ali se brzo i izsuši i raztvori humus u kratko vrieme, te zato se vapnjenjača ubraja u žestoka i bujna tla i sa primjernom primjesom gline i humusa postaje vrlo plodna. U pogledu valjanoga šumarenja doprinaša trajni sklop krošnje k bitnoj dobroti i stalnosti vapnjenjače, Jer se tim i nuždni stepen vlage podržavati može Lapornjača je primjesa vapna do 20% sa glinom i pieskom uz miiovku,, pepeljiku, željezo i t. d. i po tom se razlučuje: a) pieskovita lapornjača ^a (jfj—70"/^ pieska, b) ilovasta „´ „ 20—40´7o ^^^^^^ c) ghnastu „ ´ „ 40—60% „´ ´ Lapornjača se obćenito ubraja medju najplodnije vrsti tla, te je za ratarstvo malo ima. Sadrenjača jest najneplodnija vrst tla, izvanredno se ugrije, vlagu veoma neznatno upija i brzo se s njonj nv/.staje, te je na ovakovom tlu od prieke nužde, da se stalno uzdrži neprekimit sklop krošanja i jur postojeći humus, dočim joj se primjesonj gline rođovitost pavi.suje. Milovka sadržaje 20—30% milovke u vsmjesi sa vapnom, sadrom, glinom, pepeljikom, željezom, bjelutkom i t. d., brzo se ugrije, a usisanu vlagu dulje |