DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
..-=-237 — Humus, toplota i odgovarajuča vlagu jesu činjenice u tlu životvorne i na prudnost tla uvjetujuće. Vlastitosti neorganićriili tvari tla po medjiisobnom svom sastavu tvore u glavnom pojedine vrsti tla. U pjesl Pjeskulja je u obee od bjelutka, ter je prema tomu pjeskovito tlo: a) lahka pjeskulja sa najviše 57o sli^^^ h) obična „ „ „ i07, „ e) ilovasta „ „ „ 15% ^ „ a osim tih pjeskulja broji se ovamo: a) morsko pjeskovito tlo morem splavljeno i tim lišeno više manje pepeljike; [i) raztvorbom stvorena pjeskulja, koja je i više manje plodna. Pjeskulja pako bez medjusobno vezućih se tvari jest leteći [)jesak. Pjeskulja se brzo i veoma ugrije, a tomu dosljedno brzo se oslobodi od zimske smrzavice. Vegetacija je na pjeskulji i´ana, i zato trpi od kasnib jesenskih rarazova. Vlagu prima lahko, a brzo ju izgubi i zato je uporabom zimske vlage na njoj gojitba proljetna uhai^nija. Vrlo zrnasta pjeskulja, kad je suha, nepriraa vlage, na istoj vazdusne oborine ostaju ležati i opet i;:hlape. Humus se na pjeskulji brzo raztvara i zato se na takvom tlu kod šumarenja ima osobito nastojati, da je krošnja drveća trajna, a sklop šume neprekinut, te se nesmije dopustiti sabiranje stelje, niti se tlo za prelazno ratarstvo upotrebiti nesmije. Trava na boljoj pjeskulji bujno se razvija i na uštrb šumskog pođmlađka potroši vazdusne oborine, te tim prieči tvorbu humusa i djelatnost samoga tla, i ona ljeti preraste šumski podmladak, a u jeseni i zimi polegne po potonjem i tako ga uzkraćivanjem z.iaka i svietla uguši, tvoreć u zimi pod sniegom miševom i raznim zareznikom dobro zaklonište, potonjim i pogodno ljetno boravište, te tako ostatak šumskog podmladka konačno još razore. Rastenje šumskog drveća na pjeskulji obično je bujno, ali više manje brzo i jenjava, a zato obhođnja na tako\´om tlu ima biti tim kraća, čim je isto neplodnije i u tom razmjeru ima takodjer naraštaj biti obilan, jer kad bi bio pregust, tad bi u svom kašnjem razvoju zapeo i konačno malaksao Ilovača sadržaje 20—60% i!a, 30~707o PJeska i do 10% "^´^P^^^´^^´lovke, željeza itd. ter razlikujemo: a) pjeskovitu ilovaču sa 20—30% ila h) običnu „ „ 30—40^0 n c) težku „ „ 50--60V, „ dočim čriet (pištalina) jest osobito humosna, duboka ilovača, nalazeća se u potočnih i na vodi obilnih nizina, te je jedna od najrodovitijih vrsti tla. Ilovača-je značajna sađržinom vapna. Težka ilovača podnosi obično veliku vlagu, osobito ako joj je zdravica neprupustna i ako se težko razvrući. U obće spada ilovača medju bolje vrsti tla, jer je sposobna za tvoibu i uzdržavanje |