DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 279 vrto malo, do6im potreba hmelja, uslied postojanoga razvitka pivovarenja, neprestano raste. Ako bi se pokazalo, da je divlji kavkazki hmelj sgodan za varenje´ piva, imali bi ruski pivari vrlo jeftin doma(?i hmelj, dočim sad dobavljaju hmelj \z inozemstva, koji je dosta s´np, a najviše se rabi. Zemledčlie 1880, Nr. 2o / Krajiška investieionalna zaklada. Povjerenstvo za krajišku investlcionalnu zakladu držalo je svoju redovitu ovoproljetnu sjeditbu. Kazprave vodio je preuzvišeui gospodin predsjednik povjerenstva dr. Livije K a di voj e v i (5. Eazprtivljao se je proračun zaklade za g. 1887. Jedan pogled na pojedine stavke mora svakako nadahnuti neograničenom podaničkom zahvalnosti i harnosti prema milostivom utemeljitelju zaklade Nj. Veli^^anstvu kralju, koji je obdario svoje vjerne, krajišnike imetkom, kakovim se nijedna druga pokrajina izkazati nemože. Evo n kratko veće radnje, koje ee se na račun zaklade u ovoj godini izvesti, n. pr.: za dogradnju željeznice Sunja- Novagradiška, te za predradnje pruge Novagradiška-Brod proraČunano je 4,456.600 f. Cestogradnje: cesta Karlovae-Sliinj, Zavaije-Lapac do dalmatinske eeste 30.000 for.; dogotovljenje, ceste Klasnić-Zirovac-Dvor 5000 for. ; dogotovljenje, ceste Vinkovce-Privlaka 10.000 for.; dogotovljenje eeste Priboj-Otoeac 4000 for.; glavna cesta Zemun-Mitrovica 127.000 for.; ceste u žumberačkom kotaru 21.800 for. ; dogotovljenje ceste Kostajnica- Dubica GOOO for.; gradnja ceste Jasenica-Dabar-Brlog do Josefinske ceste 30.000 for.; novi most preko Mrežnice i premještaj ceste Primišije-Tržić 34.000 for.; cestogradnje Glina-Oblaj do bosanske ceste kod Vrnograča 30.000 for ; privozna cesta k željeznici Otok-Vrbanje 50.000 for ; cestogradnja Morovic-Adaševci-Hid 30 000 for.; cestogradnja Drežnik-Saborski-Leskovac kod plitvičkih jezera 10.000 for. Osim toga izvesti (5e se mnoge vi-lo znatne radnje za osiguranje savske obale, od kojih spominjemo samo osiguranje obale u Zemunu, za koje je proracunano 192.220 forinta. Za izgradjenje vodovoda, cisterna \ bunara u gornjoj krajini upotrlebiti c´e se 4G.000 for. Za podporu siromašnim obćinam u svrhu uzdržavanja školskih sgrada dopitati će se 10.000 for. Službeni glasovi o kanadskih šumah. U Londonu izlaze(5i službeni viestnik (Reports on the forests of Canada) razvršćuje na tri četvrtine milijuna četvornih kilometara obsizude kanadske šume u 4 naravne pokrajine, i to; 1. u sjevernu pokrajinu, u kojoj sačinjavaju glavni porast (Hauptbestand) Pieea uigra, P. alba, Abies balsamea, Populus balsamifera, Betula papyrifera, raznovrstne vrsti vrbe i jošljad (alnus) ; 2. u južnu pokrajinu, koja je sličua cvjetani istočno sjedinjenoj američkoj državi (vladajuće vrsti: Platanus occidentalis, Liriodendron, Carija vrsti, Sassafras, Cornus florida i t. d.); 3. u središnja pokrajinu kao prelaz izmedju prve i druge pokrajine, u kojoj nahodiš do 40 vrsti listnjača i četinjača; 4. u zapadnu pokrajinu, zapadno od Eed River i Vinipega, u kojoj šume krasi Quereas macroearpa, Populos Fremontii i Frasimus viridis. Izmedju ovih pojedinih pojasa neima dakako velike prelazne razlike, te se nemože izmedju pojedinih pokrajina osječi potanka medja. Doeim je Princ Edvardovo ostrovlje golo, to je Nova Šotlandija šumovita, a ondje ima najviše drve(5a od Betule nigra i Tsuga canadensis. Sjeverni pojas od Lorenca obsiže oko pol milujuna četvornih kilometara, te je sjeverni pust ili slabo šumovit. Uzrok tomu je taj, štosu ovdje prijašnje šume poharane od požara, a mršavo tlo odplavljeno od bujica. U središnjem okružju (210.000 km´^) procvao je obrt sa drvi, a ondje ima smrekulje, jelika, ariša, topola i breza u izobilju. Ariš može se uspješno i s onkraj stožerne medje smreke uspješno nasađjivati. Englenzka Kolumbija vrlo je šumovita, ali tuđi je drve^^e od slaae trgovačke vriednosti. U sjevernih položajih nalazi se Pinus monticola, Chamaecjparis nutkaensis, Thuja gigantea i Juniperus virginiana. Izrabljuju se kanadske šume sad u tolikoj mjeri, daj e vlada odlučila sječu boljih |