DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 279 vrto
malo, do6im potreba hmelja, uslied postojanoga razvitka pivovarenja, neprestano
raste. Ako bi se pokazalo, da je divlji kavkazki hmelj sgodan za varenje´ piva, imali
bi ruski pivari vrlo jeftin doma(?i hmelj, dočim sad dobavljaju hmelj \z inozemstva, koji
je dosta s´np, a najviše se rabi. Zemledčlie 1880, Nr. 2o /


Krajiška investieionalna zaklada. Povjerenstvo za krajišku investlcionalnu zakladu
držalo je svoju redovitu ovoproljetnu sjeditbu. Kazprave vodio je preuzvišeui
gospodin predsjednik povjerenstva dr. Livije K a di voj e v i (5. Eazprtivljao se je proračun
zaklade za g. 1887. Jedan pogled na pojedine stavke mora svakako nadahnuti
neograničenom podaničkom zahvalnosti i harnosti prema milostivom utemeljitelju zaklade
Nj. Veli^^anstvu kralju, koji je obdario svoje vjerne, krajišnike imetkom,
kakovim se nijedna druga pokrajina izkazati nemože. Evo n kratko veće radnje, koje
ee se na račun zaklade u ovoj godini izvesti, n. pr.: za dogradnju željeznice Sunja-
Novagradiška, te za predradnje pruge Novagradiška-Brod proraČunano je 4,456.600 f.
Cestogradnje: cesta Karlovae-Sliinj, Zavaije-Lapac do dalmatinske eeste 30.000 for.;
dogotovljenje, ceste Klasnić-Zirovac-Dvor 5000 for. ; dogotovljenje, ceste Vinkovce-Privlaka


10.000 for.; dogotovljenje eeste Priboj-Otoeac 4000 for.; glavna cesta Zemun-Mitrovica
127.000 for.; ceste u žumberačkom kotaru 21.800 for. ; dogotovljenje ceste Kostajnica-
Dubica GOOO for.; gradnja ceste Jasenica-Dabar-Brlog do Josefinske ceste 30.000 for.;
novi most preko Mrežnice i premještaj ceste Primišije-Tržić 34.000 for.; cestogradnje
Glina-Oblaj do bosanske ceste kod Vrnograča 30.000 for ; privozna cesta k željeznici
Otok-Vrbanje 50.000 for ; cestogradnja Morovic-Adaševci-Hid 30 000 for.; cestogradnja
Drežnik-Saborski-Leskovac kod plitvičkih jezera 10.000 for. Osim toga izvesti (5e se
mnoge vi-lo znatne radnje za osiguranje savske obale, od kojih spominjemo samo osiguranje
obale u Zemunu, za koje je proracunano 192.220 forinta. Za izgradjenje vodovoda,
cisterna \ bunara u gornjoj krajini upotrlebiti c´e se 4G.000 for. Za podporu
siromašnim obćinam u svrhu uzdržavanja školskih sgrada dopitati će se 10.000 for.
Službeni glasovi o kanadskih šumah. U Londonu izlaze(5i službeni viestnik
(Reports on the forests of Canada) razvršćuje na tri četvrtine milijuna četvornih kilometara
obsizude kanadske šume u 4 naravne pokrajine, i to;


1. u sjevernu pokrajinu, u kojoj sačinjavaju glavni porast (Hauptbestand) Pieea
uigra, P. alba, Abies balsamea, Populus balsamifera, Betula papyrifera, raznovrstne
vrsti vrbe i jošljad (alnus) ; 2. u južnu pokrajinu, koja je sličua cvjetani istočno sjedinjenoj
američkoj državi (vladajuće vrsti: Platanus occidentalis, Liriodendron, Carija
vrsti, Sassafras, Cornus florida i t. d.); 3. u središnja pokrajinu kao prelaz izmedju
prve i druge pokrajine, u kojoj nahodiš do 40 vrsti listnjača i četinjača; 4. u zapadnu
pokrajinu, zapadno od Eed River i Vinipega, u kojoj šume krasi Quereas macroearpa,
Populos Fremontii i Frasimus viridis.
Izmedju ovih pojedinih pojasa neima dakako velike prelazne razlike, te se nemože
izmedju pojedinih pokrajina osječi potanka medja.
Doeim je Princ Edvardovo ostrovlje golo, to je Nova Šotlandija šumovita, a
ondje ima najviše drve(5a od Betule nigra i Tsuga canadensis.


Sjeverni pojas od Lorenca obsiže oko pol milujuna četvornih kilometara, te je
sjeverni pust ili slabo šumovit. Uzrok tomu je taj, štosu ovdje prijašnje šume poharane
od požara, a mršavo tlo odplavljeno od bujica.


U središnjem okružju (210.000 km´^) procvao je obrt sa drvi, a ondje ima
smrekulje, jelika, ariša, topola i breza u izobilju. Ariš može se uspješno i s onkraj
stožerne medje smreke uspješno nasađjivati.


Englenzka Kolumbija vrlo je šumovita, ali tuđi je drve^^e od slaae trgovačke
vriednosti. U sjevernih položajih nalazi se Pinus monticola, Chamaecjparis nutkaensis,
Thuja gigantea i Juniperus virginiana.


Izrabljuju se kanadske šume sad u tolikoj mjeri, daj e vlada odlučila sječu boljih