DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 278 — 5 koiijaničke pukovnije, u kojoj je preko godinu dana uspiešno n pisarm upotriebljen. Govori i piše nz hrvatski i njemački Jezik ponjeŠto i magjarski. Isti Eremić moli s 1. listopada t. g, za podieljenje mjesta badi na gospodarstvu, budi u nižoj šumarskoj službi, ter se slavnim npravam vlastelinskim i obćinskim najtoplije preporu6uje. Pobliže ubaviesti 0 rečenom molitelju uz dokaz izvornih svjedočba daje u potrebitom služaju uredničtvo našeg družtvenog organa. Usušenje drva. Daske od drvemiz vodu, a tako i s južne sirane sume, usuše se po „Holzindr. Ztg;" vrlo nepravilno — imenito na okraj ib. Ovo isto biva i kod takova drveća, koja su naukos porasla u visinu. Mnoge daske usuše se samo na jednoj strani, a na drugoj se protegnu. Ovo se Inhko primjetiti može, kad se daske od debla izpile. Tako je primjerice prva daska, izpiljena iz debla, više put dulja od samog debla ili obratno kraća od onog, i to pra.ma onoj strani, s koje se je prvi put piliti započelo. Takodjer i kod podužaog pilenja (Laiigsiigen) dasaka može se to isto opaziti, a često se pila zaustavlja, ma da se ona kako mu drago valjano upiii u dasku, te se u tom slučaju mora u zareziuu udarit klin. Crveno drvo usuši se poprie&no za četvrt palca kod 12 stopa, ali ima slučajeva, da se i za četiri put toliko usuŠi. Konserviranje drva. Impregniranje drva sa raztopinom od jestive soli upotrebljiva se mnogo u Sardiniji, te se je pokazalo osobito uspješno takodjer proti bacanju (vitoperenju) i raztrganju drva. Drvo polaže se kroz 8 dana u prosto napunjenu raztopinu od soli, te uslied ^oga ne trpi niti od sunčane žege, niti od drugih upliva temperature. Poraba treseta u Rusiji, Velika . trošnja goriva i brzo haranje šuma uslied toga, ponukalo je, kako je poznato, mjerodavne krugove u Rusiji, da posvete pažnju prostranim blatištom od treseta, od kuda se dosta lahko može vaditi treset, koji s uspjehom zamienjuje gorivo drvo Počefcak je u tom učinilo ministarstvo državne imovine, koje je osnovalo tvornicu treseta u orlovskoj gaberniji i to u svrha, _ da se razprostrani način dobivanja treseta i da se pojedini podhvatnici upozore na probitke proizvodnje treseta. Kašnje je ta tvornica dana u zakup privatnikom, a to je doprinielo mnogo k tomu, da se je tražnja treseta znatno povećala. Grod. 1884, bilo je dano u zakup već 28 državnih trcsetišta u površini od 2000 desetina a u vriednosti od 656.000 rubalja. Sada se je tražnja treseta opet znatno umnožila, te su ponovno iztražena 33 tresetišta u površini od 15.848 desetina u kojih ima 89,000,000 kubičnih sežanja treseta u vriednosti od 8,820,000 rubalja U vladimirskoj guberniji osobito se je razvila proizvodnja treseta. Tvorničari žure se, da pokupuju tresetna zemljišta u svoje vlastničtvo od privatnika i seoskih obćina, a gdje se takva tresetišta ne prodaju, zakupljuju se na stanovito vrieme. Prošle godine radilo se je osobito živo oko dobave treseta u Pokrovskom okružju u Vladimirskoj guberniji. Po izvještaju „Moskov. Vedomostih" imale su firme Morozovi, Zimini i Kuznecovi u tih krajevih do 8000 radnika, koji su se bavili vadjenjem treseta. Ciena tresetišta raste sve to više. Tresetišta, koja imadu duboke naslage, prodaju se za desetinu o 500 rubalja skiiplje nego desetina ži^me. Leanoj žurnal 1886. VI. Hmelj. U šumah Kutajske gnbernije raste ogromna množina hmelja. Još više ga raste, po viestih novine „Kavkaz´´, u šumah, koje okružuju „Ladodehi", a osim toga, odlikuju se šiške toga hmelja znatnom veHčinom. Obično propada divlji hmelj posve badava. Pivari ne ciene ga osobito, a s´anovničtvo ga ne treba. Ali n mjestih, koje spomenusmo, upotrebljuju žitelji taj hmelj za svoje potrebe. Svi pekari onoga kraja idu svake godine u šumu po hmelj čim dozriju šiške te ih svu silu navoze k sebi. Sabrani hmelj suše, sortiraju, te ga čuvaju do sHedeće žetve. Pekari prave od hmelja kvasac za pečenje kruha. Buduć je Lagodehski hmelj posve prikladan za tu svrhu, bilo bi vrlo sgodno, da tamošnji pivari pokušaju, nebi li taj hmelj bio sgodan i za varenje piva. Na Kavkazu ne sadi se hmelj umjetno; a u drugih mjestih Rusije sadi se ga |