DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 277 — se kora saimo mjestimice sguli, buđuć Be ovakovo drvo brže prosuši, nego onakovo, koje smo sasvim ogulili, te (5e u prvom slučaju samo na čelu popucati. Nu i to se može ztipvielnti t^ko, da se na čelu prikuju daščice iii da se četo iznmžo katranom ili ilom, koji se prije izrnješa kravjom balegom, pače bit 6e dovoljno, ako se samo artija tamo priliepi. Prvenae (WaldTiiei8ter) kao šumski nuzužitak. „Di van ukus svibnjevlce (Maitrank), tako piše njeki suradnik „der Forstl. Zeitscbr." ponukao me je na misao, da se onaj isti miris može sačuvati i u osušenoj biljki; koSab dakle, te sakupili u tu svrbu pun rukovjet prvenca u cvietu, kao što se ovdje kupuje, poskidab pomnjivo lističe, i osušib nje na artiji pri sunčanoj pripeki i to sve dotle, dok se nisu lističi sgvrčiii i pocrnili. Oviikove sam lititire spremio. Njekog zimskog danu potražih prvenca, i dadoh ga ukubati poput drugog čaja, — kad al tamo, snebio sam se od Čuda, jer je moj prvenae pridržao divan miris i liepu zlačastu boju. Kad sam druge podvorio s tim divnim pićem, nemogase nahvaliti tu mirisava svibrijevicu, to mi nebf:jedo.še vjerovati, da je u piču ukuban osušen prvenne, a ne pravi pravcati azijntski čaj. Keka se tako kuša, pa če se svatko uvjeriti, da istinu govorim. iMožebit bi se dao prvenae n velike gojiti, a to bi bio znatan šemski nu/,užitak." Evo u skoro nastaje doba, kad. če se prvenae evietom zakititi, ter bi bili ZMbvalni našim šumarom, kad bi s prveneem tako kušali i nas obaviestili, da H je tomu onako, kako se o njemu priča. Y. K—Č —. Ućuvanje kolaca. Da kolje, kolčiče i t. d. iz mekana drva dugo vrieme učuvaš (conserviraš), a da ti u tlu uesagnjiju, drži se tog najnovijeg postupka, koji je ne samo jevtin, nego koji uz ohlino uzČuvajući upliv tu prednost Ima, da drvo neprima nikakav smrdež. Kolje se najprije umoči u kakvu željeznu sol, a onda se osuši, te se postavi u ugrijanu . otopinu od kakova god kremana (Kieselsaueres-Salz) ili u staklenu vodu (Wasserglas). Tim nastaje lučbeno spajanje. Kreman sačinjava sa željeznim kišom posvema netopljivu slučeninu, koja se na vanjskoj vitri drva slegne. Ova lučbena sluče nina tvori nehajnu (indiferentnu) tvar, koja neprima niti vlagu, niti u obče na nju nedieluju drugi uplivi, a tim ona Čuva drvo od trunenja. Buduč utaložena sol sve stanice u drvu izpunjuje: to već mekanički dieluje, da nemože vlaga u drvo prodirati. Ovaj postupak kušali su već u mnogih krajevih, pa vele, da je vrlo prikladan za učuvanje drva. Starost drveća. Šumar Gerike razlagao je o starosti drveća^ te tvrdi, da se ni kod drevnog drveća (bisfcoričkog) veća starost od 700 do 800 godina očekivati nemoze, pače da ovu starost ni jedna obična vrst drveća u podpiinom zdravom stanju nemožo dostići Stabarje sasvim staro obično je Šuplje, te samo životari i nalik je kakovoj ruševini. Najveću starost od zdrava drva dočekaju Četinjače, a manju listnjače; nu ako obole Četinjače, onda prije pr ´padaju, nego listnjače. Kazumjeva se, da na starost drvrća upliva ne samo podnebje, nego i tlOj na komu uspjevaju. Najveću starost dočekao je podpuno zdrav njeki bor u Šumavi i to od 570 god.´ Posije njega omatorila je jela . Do sad najstarija je njeka jela od 42<) god. Od listnjača najdulje živi. hrast , jer je pronadjen jedan od 410 god.; najstarija bukv a dožlviJa je 115 god., a najveću starost dostigao Je jase n sa 170, jasik a 219, briest 170, breza 200, jova 145 i klen 224 god. Od historiČkog stabla najduže živi lipa, prem ni ova neprekorači vise od 200 godina. Skromna molba za postignuće jednog mjesta a nižjoj šumskoj iii u gospodarstvenoj službi. Gjuro Eremić rodom iz Krivaja kotara rakovačkog, 24 godine star^ neoženjen grčko-iztočne vjeroizpovjesti, svršio je ratnrnicu na gospodar kokri´/ evačkom učilištu s vrlo dobrim uspiebom ter bijaše koncem školske godine 1881 ^´2. javno pohvaljen, položio je i Jtiži izpit za btgarsko-pomoćno osoblje s dobrim uspjehom. Konceni rujna, r. g. svršava on svoju trogodišnju vojničku obvezanost kao podčastnik.´ |