DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 27f) —


2 U obsegu kralj, nadšnmarskog iireda ii Vinkoveih t 3 nadlugara I., 3 II. i
4.,mdlA:igara HL razreda; 6 lugara I,. H IL, 16 III. i 24 lugara IV. razreda ter
I podvornik.


3. U obsegu kralj. Šumarskog ureda u Otočcu: 4 uadlugara I., 4 II. i t> uadlugara
IH. razr. ; 8 lugara L, 16. IL, 24 HL i 28 lugara IV. razr. ter 1 podvornik.
Prema slsremizovaii.^m statusu lugarskog osoblja iziiažaju ukupna beriva na godiuu:
kod kr šum. ravnateljstvu u Zagrebu 50.794 for.
„ ., nadšumarskog ureda u Vinkoveih .... . 22.520 „
„ ,, šumarskog ureda u Otočcu ... . . . . . 29.080 „


sveukupno dakle . . .102.394 for.


Izrabljivanje šuma u vlastelinstvu Daruvar, Sirad i Uljanik. U ovih
vlastelinstvih sa 42.000 rali šume ^apoceše izrabljivati šume počam od 1. rujna 1885.,
a od tad do sad izradjeno je siiedeee gradivo: 130.000 kom bukovih Željezmč. pod-
Bjeilaka* (švelera) za c. kr. priv. južno želeljezu- đružtvo; 16.000 kom. hrastovih
običnih pođsjedaka za isto družtvo; 8.000 kom. hrastovih nuzgredno željeznih podsjedaka
za druga drnžtva : 120 tvrdih metara bukovih platnica za južno željez. družtvo;
70 tvrd. met. javorovih platnica za isto družtvo; 100 tvrd. met. javorovih platnica za
trš(´-ansko tržište; 30 tvr. met, hrastovih piljealca za budimpeštanske tržište; llO
tarnica (vagona) bukova ugljena za peštansko tržište; 500 tvr. met. crnibrovlh trupaca
za bečko tržište; 350 tvr. mt. hrastovih oplataka (Frieseu) za isto tržište; 40 tvrd.
mt, otesana (hrastova) drva za tršćansko tržište; 7 500 vodara baevarske gradje za
budimpeštansko tržište: 35.000 kom. bukovih vratila za tršćansko tržište; 5000 mt.
sežanja (hvati) ogrievuog drva I. i IL razreda za bečko tržište; 3 560 mt. sežanja
ogriev. drva iL, fIL i IV". razreda za južuo-sjev. Ugarsku i za domaću porabu, te 9.0OO
kom, jelovih dasaka.


U jeseni god. 1886. načinjena je 4"3 kjlunt. dugačka željeznička pruga (uzkotraćna\
kojom se dovaža iz vrletnih gorskih predjela drvo pomoćjn smika i splavnica
(8´5 kilmt. duljine).


U zimsko doba 1886,|87. izraditi će se: 128.000 bukovih željez. posjedaka; do


15.000 tvrdih mt. bukovih drva za ogriev od razne razvrstbe ; do lOOO vagona bukov.
ugljena, do 500 tvr. mt. grabrovih trupaca i manje vrsti raznih gradljika na pr. grčki
hrastovi željeznički podsjeci i t. d.
Pohrana liesa. Kod presušenja drva toplinom i prigodom pohrane istog na
otvorenom ima se na to paziti, da takovo drvo svoju kakvoću pridrži i da so nepokvari
bud od trulosti, bud od cTVOtočine, a da se neoštetl niti vitoperenjem, niti razpucanjem
Poznato je, da većina drvljadi (osobito crnogončna drvljad) nepodnosi promjenu vlage
i suše na dugo, imenito ako je takovo drvo spravljeno, te ako je vugljivo gdje u suhu
pohranjeno.


Ako se drvo s korom pohranjuje, onda neće nikad jako razpucati, jer se (akovo
drvo sporo suši; nu buduć se vlastita vlaga u njomu zadržaje : to se ono /.aleži. pače
ono začme enjiti ili ga crvi raztoče, a u najboljem slučaja ono izgubi od svoj-i čvrstoće
i tvrdoće mnogo više, nego ono drvo. koje se brzo prosuši. Najbolje je, da se stablovje
II zimi posječe i da se izloži postupice izsušenju do početka lieta u kori. Tim izhlap-
Ijuje polagano veći dio vlage iz drveta, a ako se ovakovo drvo u jesen oteše (izradi)
i kroz zimu pohrani : to ee podpuno izsuži bez da znatno popnca.


Ako se pako debla podpuno ogule i onda pohrane, to se takovo drvo zaista
naglije izsuši, nego kad bi bilo pod korom, te se obično bolje sačuva od zatezanja i od
zatora, ali ono za to jače puca na stranicah i na ´ čelu. Najpametnije uraditi ćemo, ako


-"= Onje se često govoriti: ,.podsjek, podA^aljak. podval" i t. d. za ,.Schweller^´ ili šliper;
nu to je vrlo pogrie.^uo, nego je pravilno reći: ^podsjedak-, a naši Zagorci dobro kažu: -podsedak",
jer takav prieklad podleži ~ podsjeda, Uredničtvo.