DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
U gorovitom predjelu veća, n tako su i oborine (rosa, magla) izdašnije. Usuprot suaga svjetlosti manja je nego li u ravnomu predielu, tamo ho je snieg silan, vrieme promienljivo i samo u jeseni je stalnije, dočim prolioća tako rekuć neima a s toga je prelac od zime u ljeto prebrz i tomu do.>ljedno kulturam šumskoga drveća u obće škodljiv, te se provedba gojitbe jedino samo još u jeseni prilagodjuje i na istu ograničuje, dočim su u ravnom položaju pomoćju zimske vlage i izbjegavanjem jesenske smrzavice proljetne gojitbe uharne. Od znatna su upliva na šumarenje i razvoj šumskog drveća u gorovitom položaju i vladajući vjetrovi, ter pojedini grebeni, kose i stranice, okrenute prema raznim stranam svieta, koje prema osebujnosti zahtjevaju i razni postupak šumarenja. Kupska ravnica (Poknpje) u bivšoj I. banskoj pukovniji jest u tempei-aturi tako rekuć jednaka s onom nekadanje suvemedje (kordona) u pogorju, koje je većinom šumišta lišeno ili na vrlo ograničenu plohu šumišta svedeno, ali je za to (Pokupje) vlažnije, te sbog blagotvornoga uplivanja svietla ovdje se šumsko drveće bujno razvija, pođrast je znatan, trava izdašna, a zato se ima za svaki okoliš u obće prema svomu fizikahiomu položaju, koga zaprema s gledišta šumarenje po svojoj osobnosti, svaki osobiti razlog uvažiti, a odgojenje mješovitih šuma bit će u tom pravcu kadro mnoge nepogode svladati i mješovite šume u svih ovakovih ođnošajih uvjek će uspješiiije napredovati, te šumara bolje zadovoljiti, nego li čiste šume. Fizikalni položaj upliva na stojbinu isto tako, kao i podnebje, a obično su samo nepovoljniji položaji za šumarenje opredieljeni, buduć što je bolje i prikladnije, to si je osvojilo ratarstvo, ter zato se je boriti šumaru, da i u neprikladnijem položaju tla i u nepovoljnijem podnebju gojenje šuma uspješno i uharno unapredi. Stanovite vrsti drveća ljube stanovito podnebje i stanoviti položaj, ali ima i takovih vrstih, koje se nevežu ni na uphv položaja, niti podnebja, kojemu će uplivu podleći čiste, ah ne mješovite šume, buduć su potonje kadre ovakove nepogode lakše svladati, te i u nepovoljnomu položaju i podnebju bolje uspieti od čistih sastojina, pače mješovite šume kadre su š vremenom stojbinske odnošaje popraviti, te tim put uharnijemu šumarenju utrti. Najvažnija zadaća šumara jest ta, da pozna tlo i ustanovljenje njegova razmjerja po svojih slučeninah, jer na tom temelju ima se tekar stvoriti pravac uspješnoga šumarenja. Vegetacija je tim bujnija, čim je tlo bogatije na branivih tvarih, a takovo se tlo ne baš rado šumskomu gospodarenju ustupljnje, imce rijedko, a ako se baš i to sbuđe, to je takovo obično u oštrijem podnebju i na nepovoljnijem položaju, te u takovih okolnostili jest jedna od prvih zasjuga šumara, da uspije u svom radu, a to će najprije postići, ako bude mješovite šume gojio. Izpitivanje tla netreba ograničiti samo na iztraživanjc neorganičnih tvari tla, nego treba iztražiti i sadržinu humusa, njegovu ioplotti i stupanj vlage u pojedinih razdobjah. |