DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 270 koji su se nakon kratkog časa opet izgubili Prispjev tamo mšao je nekoliko šestica livada jedna do druge. Samo jedna izmeđju tih livada bila je pokošena, đočim na svih drugih jošte stajala prili&no vehka trava, - Pomenuta magla pokaza se samo na toj pokošenoj livadi, i to samo onda, kada je na nju sunce upiralo. Na 8 cm. visine nad tlom košene livade pokazno psichrometar, kad bje sunce za oblakom sakrito 13´rR. Odmah zatim "poče sunce sijati, magla se je digla, a toplomjer kazivao (u stienu) na tlu 14-8*´R. a u visini od 4 stope USm. docim su se mjehurići magle brzo dizali. Kratko vrieme iza toga digla se temperatura na košenoj livadi nal5^R., a na nekošenoj kazivao toplomjer samo 13=4^ Iz toga uvideti je, da se tlo na pokošenoj livadi više stoplilo, i uslieđ toga bivalo je više vodene pare, nego h je mogao okolni zrak poprimiti. Na drugi naSin postaje magla tim, što t´^pliji i vlažniji zrak preko hladnijega tla kola. Kiša pako je oborina atraosferičke vođe u slici kapljica, koje mogn samo postati dokle je toplina nad 0^ jer kada ista padne izpođ 0^ tvori se ledene kristali, koji sačinjavaju snieg. Sve što upliva povoljno na kondenziranje atraosferiSke pare, upliva povoljno na tvorenje kiše. Kada se dakle vlažni i topli zračni vazđuhi ohlade, buđ da se hladnijim zrakom sdruže, buđ da se dignu do znatne visine i tamo se razšire, što biva uslied njihove topline, kondenzira se u tom slučaju para i nastaje onda kiša. Usuprot tomu neće nastati kiše, kada hladan zrak s vis´ne dole dolazi, ili se s toplim i suh!m zrakom pomješa. Kada biva kondenziranje atmosferičkih para kod temperature izpođ 0^, stvaraju se, kako već prije spomenusmo, ledeni kristali, koji se medjusobno spajaju u raznovrstne oblike, ter to nazivljemo sniegom, U našem pojasu pada suieg, kad je u zimi vedro nebo, kod čvrste zime i vjetra iztočnjaka naoblači se kod prilične temperature, i okrenu južni ili zapadni vjetxovi, mnienje njekih, da kod stroge zime nepađa snieg, nestoji. jer se opazilo u Jakutskir (u Sibiriji), da je tamo kod stroge zime od iG^G. a u Moskvi kod 20´´C- snieg padao. Cesto puta, kada zapane mnogo sniega kod temperature blizu 0" i snieg je kako se obično kaže mokar, može načiniti u šumi dosta štete. Tako na pr. pao je zimi 1875. u Tarnovskoj šumi (državna šuma spađajuća pod upravu u Gorici) zapalo sniega, i uslieđ nastavše kiše i ujedno smrzlice, prelomila se raladja stabla sasvim a od debljih stabala vršci na površini od kojih 500 juf Na vršcih stabala načine se ledene grude do 15 kg. Solika su malene neprozirne kuorlje sniega, koja se kod nas stvara većim dielom u proljeću kod ružnog vremena. Tuča ili grad sastoji se iz sam g leda, i ima zrna od razne veličine sve do golubnjeg jaja. Tuča pada kod nas većinom u toplijih mjesecih i biva u svako doba dana i noči. Tuča pojavlja se u atmosferi samo mjestimice, jer je poznato, |