DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 262 — Višeputa su ini već kojekakve u taj uspomenar upisane biljožke dobro došle kod raznovrstnili kombinacija i mnogiput dosjetile me na bivše nioraente, na koje dakako bez bilježka nebi se bio mogao bar u prvi čas sjetiti. Medju ostalim bilježim pocara od god. 1884. u taj uspomenar takodjer i meteoroložka opažanja postaje u Petrinji, koje dobivam dobrotom gg. profesora ondašnje kr. realke. To bilježim s toga, jer držim, da mi može služiti za mnogovrstna promatranja i zaključke glede rastenja drveća ili u gospodarstvu u obće. Akoprem je takodjer već odavna ovdašnje lugarsko osoblje upućeno, da. vanredne elementarne dogodjaje, kao na,«tup i odlazak poplave, dogodivše se mrazove i t. d. bilježi i prijavljuje, to sam zaključio ta opažanja po tom osoblju na svakovrstne pojave u naravi razširiti, u koliko se to bude dalo činiti boz strojeva, jer stranom ueimamo razpoloživih sredstva za nabavu takovih, a stranom pako možemo samo toliko od tih ljudi tražiti, koliko isti u obće shvatiti mogu. Poznato je svakomu, da je vegetacija pojedinih krajeva zemlje odvisna i stoji u najužeui savezu sa klimatičkimi odnošaji tih krajeva- A ti klimatirki odnošaji sastoje se opet iz pojedinih pojava naravi, koje mi u obće u njihovom savezu nazivljerao „pojavi vremenu". Pobliže upoznati se s timi pojavi, naročito pako poznati moći njihov periodički nastup i povratak kao i uzrok i upliv istih, a nadalje dapače unaprieđ ustanoviti vrieme, koje će do skoro nastupiti u atmosfei´i, svakako je od velike važnosti koli za šumara, toli još više za ratara. Tako na pr. iseće ratar početi kositi svoje livade, kada vidi, da barometar pada, a ako je pako već pokosio, to se mora požuriti pospraviti sieno, jer će mu se inače smočiti. Isto tako naš seljak, koji doduše nepoznaje barometra, neće košnju svojih livada preduzeli, kada opazi na firmamentu na zapadnoj ili jugozapadnoj strani stanovitu formu oblaka t. z. Cirrus- ili Federwolken, jer je siguran, da će iz onog oblak do skoro kišiti. Tako nadalje neće šumar prije započeti sjetvom sjemena, osobito conifera u proljeću u svojem sjemeništu ili u šumi, dokle se je bojati poznih mrazova, koji kod klicanja sjemenu ili mladim već biljkam škode i t. d. Da se je važnost meteoroložkih opažanja već odavna u šumskom gospodarenju uvidila, poznato je u obće. S toga ustrojile su se s vremenom već muoge takove postaje, a ustrojavaju se još sveudilj na mnogih mjestih u svrhu opažanja imravskih pojava prema tomu, kako da po ustanovljenom programu te postaje namjenjenoj svrsi udovolje. U ostalom možemo [)unim pravom reći, da je meteorologija znatno a i obširno zastupana u literaturi, ter se već iz toga zaključuje na važnost te grane znanosti, koja se je za posljeđnih deset godina osobito digla u šumarskoj struci. Napomenuti nam je ovdje njekoje samo muževe, koji su si za meteorologiju osobite zasluge stekli, imenito : Bohni, Breitenlohuer, Ebermajer, Dr. Lorenz, Dr. Nordlinger, Purkjnš, I)r. baron SeckendorflF i drugi. |