DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 3     <-- 3 -->        PDF

-~ 285 —


drveća za svoj razvoj vi^e manje potriebujii, te je prema tomu rastenje pojedine
vrsti drveća brže ili sporije, drvni prirast veći ili manji, plod više manje
il nikako razvijen, životna snaga više manje dugotrajna, i lies gušći ii reTomu dosljedno u vrućem podnebju stanovite vrsti drveća bujno napreduju i
u kraćem vremenu (akoprem redje) većn drvnu gromadu davaju, rode brže
sjemenom, no i prije Svoju životnu snagu izgube.


Rastenje šum. drveća zavisi nadalje od stupnja zračne vlage. Na to
upliva ne samo množina godišnjih vodenih oborina, nego naročito i razmjer, u
kojem se ove oborine tečajem ciele godine sbivaju. Trajna kiša ili trajna suša
jest u obće škodljiva napredku šum. drveća. Zračna vlaga ueriedko nadomješćuje
vodene oborine i manjkavost vlage tla. Blizina voda suhom tlu takodjer
izdašno prudi. Gibanje zraka (vjetrovi) vlastitost svjetla itd., od znamenitog je
upliva na život šum. drveća.


Usljed navedenoga jest podnebje od znamenite važnosti za stojbinu, jer
prem blago podnebje u obće prija razvoju i napredku šum. drveća, ali šumar
nije uvjek upućen na blago podnebje, koje si je obično i´atarstvo prisvojilo, a
šum- gospodarstvo obično je vezano na nepogodnije podnebne okolnosti, i zato
se je baš šumaru pobrinuti, da i u takovih nepovoljnih okolnostih u svomu
šumarenju povoljan obćenitoj svrsi odgovarajući cilj postigne, a postići će najuspiešnije
gojenjem mješovitih šuma ponajprije, buduć će i prema podnebnim
odnošajem više osjetljive vrsti drveća bolje uspievati u mješovitih sastojinah,
ako su mješane sa manje osjetljivirai vrsti drveća, dočim bi u čistih sastojinah
samo kržljavo životariti mogle.


Fizikalni položaj jest takodjer od veoma znatna upliva na razvoj šum.
drveća- Ovaj položaj je u obće ili gorovit ili ravan. Čim je prvi viši, tim
je toplota niža i zato na medji viečnoga sniega šum. vegetacija sasvim prestaje *


U gorovitih predjelib je velika razlika u toploti izmedju dana i noći, a
manja izmedju ljeta i zime, nego što je to u ravnih položajih. Vlaga zraka je


listopad 214.6 propriečno Q.(y


studeni 142 „ ´ ´ 4.1


prosinac 117,5 „ 2.7


2866.4 , 95.7


+


— 5.3
90.4
2866.4 : 365 = 7.8»C.
90.4 : 12 = 7.5 „
15.3 : 3 7.6^C.
circa = 8 ´*0.


* Pruga vječnoga eniega je iznad 2500 mt. mor. vis.


Izpod 2500 od 1800 mt. m. V. imamo kiisiii-asti pojas s 46*´ strmine.


Izpođ 1800 od 1200 mt. m. V. imamo planinski pojas s 30 --40** strmine,


Izpod 1200 od 600 mt. m. v. imamo šumski pojas, a izpod 600 mt. m. v,
imamo žitni pojas.


U klisurastom položaju raste još mah, lišaj i kržljave trave.


*