DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 28 <-- 28 --> PDF |
^ 260 — vovova? — Tesari, knlari, stolari, bačvari i drvorezci zanimaju se jedino h~ radjivniijeiii drva. Sve druge zanatlije trebaju drveno orudje i s[)ra\e. ter drvo za grijanje — pa neka preradjuju koju mu dra.^-o /irovinu. Srrojbar troši treslo, bojađisar mastilo i boju od Pum. bilja. Mnogi trebaju terpentin i ^molu, endj i pepelikii. Eto se vrć preradjuju i borove četinje za pi´a\ljenje posteljine. Od lika prave se asure i konopci, od mekog drva artija, i bog samo zna, u što sve ć.e s vremenom industrija upotriebiti šum. proizvode. Koliko se tvornica bavi danas s izrađjivanjem kućnog namještaja, parketa, kočija i t. d.^ koliko ima staklana, koje pepeliku troše, gdje su pivare, žganičare, kreeane, i druoj podhvati, a da i ne spominjemo one ogromne peći, u kojih se tope kovine? Koliko svega toga razvijena industrija ima - naravno ne kod nas ~ već u tudjem svietu — i sve to samo uz pripomoć šum: proizvoda postojati i raditi može. Zanatlije i tvornićari trebaju nebrojene zgrade, željeznice, ceste, mostove, vodogradnje; a to sve zahtjeva manje više drva za gradju i gorivo. Pa kada već skoro sve zanatlije trebaju veliku množinu drva za svoje oru´ije, što da kažemo onda za tvornice? Kobko se i kakovih se drva troši tamo! Koliko vodenih i suhih kolesa, koliko vretena, greda i drugih oprema ovdje u obće treba? Kada se uzme u račun ona množina drva, što ju graditelji za kuće i drusje zgrade, za brodove itd. izradjuju; koliko se stabala za jedan oveći most iziskuje, i koliko takovih mostova post^^ji —- ili barem treba da postoji — pa kad se uzmu u račun one hiljade i hiljade hvati drva, koja u raznih tvorničkih sgradah, zanatljijskih radionicah, ter u parnih strojevih i na raznih drugih ognjištih izgore: kada si čovjek sve to predstavi, onda se mora u istinu uvjeriti, da je šumska privrieda glavna činjenica sa podizanje industrije i obi´atno. da je razvijena industrija po šumsku privriedu i njezino razširenje i unapredjivanje prvi i najhitniji uvjet. Gdje ne ima razvijene industrije, tu nemože drvo doći do ciene, a ako koji proizvod prave ciene ne ima, onda je njegova produkcija po dotično,^poduzetnika ne samo štetna nego i ubitačna. Lahko je dakle u Francuzkoj i Njemačkoj podizati šume, gdje je industrija do svog vrška došla, ali je težko nama ovdje, gdje je obrt u povoju. Šta ćemo mi postići uz našu, industriju, ako o ovoj u obće možemo jedva i govoriti. Jer gdje na tisuću duša dolazi samo dvadeset i tri obrtnika, kao što u „spomenici, 0 bečkoj svjetskoj izložbi od god. 1873/´ đr. Tetar Matković navadja, tu je industrija više nego traljava. Neimam pri ruci novije statistike, ali ako je danas štogod bolje, još je veonia daleko od dobra- Bez valjanih puteva. bez željeznica, bez stručno izobraženih radnika i drugih za podizanje iiuždnih uvjeta, nepodiže se nigdje industrija. A da mi na svemu tom zbilja osktdjcvamo, to kriti niti je uputno, niti je od kakovo koristi. Usuprot tomu mora ovu nemilu činjenicu svaki od nas, kojemu je iole do podizanja blagostanja u našoj domovini stalo, dobro i zrelo prosuditi, ter podjedno svojski nastojati i razmišljati o načinu, kako da se to stanje na bolje okrene. |