DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 27 <-- 27 --> PDF |
~ 259 — tehničke prikladnosti za gorivo upotrebljavnla? Izvjestno da nebi. To nam svjedoče i naše imovne obćine. I tamo veoma često gore seljaci na svojem ognjištu drvo, iz koga bi se dala vaditi duga ili-drugo sitno ali vrledno tvorivo. Naše šume nose malu dobit, nu to ne dolazi od tuda, što je u njih malo drva od dobre kakvoće, nego s toga, što ne ima dovoljno tražnje, što je malo potrošača za onu masu, koja jezgru šumskog prihoda sačinjava. Ekonomija kao nauka dokazala je dovoljno, da se narodno bogatstvo nestiče nikada izvažanjena sirovina. Pravo bogatstvo podiže se u zemlji najsigurnije onda, kada se producent s consumeutom u svojem zanimanju slože i ruku u ruku podupiru. To je sjajno dokazao još prije 4-0 godina čuveni američki učenjak Kerije. Medjutim ima za to dovoljno dokaza i u poviesti svjetskoj — kao što je to isti Kerije primjetio jednom jirilikom predavajuć o privrjednih izvorih američkih saveznih država. On obraća pozornost svojih slušalaca na Holandejsku. Hoianrlija je, veli on, bila gospodar svieta, kada su se trgovci iz porajnskih gradova mogli hvaliti, da od „glupih" Engleza kupuju čitavu sirovu kožu za šest penca, a prenačinjen rep od iste kože da jim prodaju za jedan šihng. Za nas mogu punim pravom to isto Njemci i Francezi reći, jer da oni ne dodju po naše sirovine, one bi po nami na mjestu propale. Da uzmemo na um baš i same kože, kad već o njima govorimo. Koliko izdajemo mi preko godine za izradjivanje domaćih koža u inozemstvo, pokraj svega toga, što imademo dovoljno materijala za učinjanje i pripravu koži!? Kod nas propada šiška, iz naše zemlje izvozi se tanin, što se iz panjeva vadi, za daleke tvornice po Englezkoj, Francuzkoj i Njemačkoj. En.^rlezi, Njemci. Fi´ancuzi dobivaju od nas bud za što i kože i materiju za´prenapravljanje iste, a mi po skupe novce kupujemo od njih sve to natrag To znači, da neimarao razvijene industrije u našoj zemlji. A gdje toga ne ima, tamo neće i ne može ni šumska privrieda procvasti. Doduše daju obrtu sirovine uz šum. privriedu još i rudokopja i zemljoradnje; nu rudokopja i zemljoradnje mogu svoje proizvode producirati samo nuz i sa šum. pri\´riedom. Potonja jim daje sredstva, bez kojih nebi mogli postojati. . Kada bi htjeli nabrajati sve ono. što iz šuma neposredno primaju, bilo bi dovoljno, da se uvidi njihova tiesna sveza sa šum piivriedom, a kamo U kada se uzmu na um svi oni zanati, koji jim daju nuždno orudje i ine sprave, što, se opet samo sa šum. proizvodmi priugotoviti može. Industrija je dakle vezana sa šumarstvom posredno i neposredno. Još jasnije pokazuje se ova uzajamnost izmedju šumarstva i industrije, kada se uzmu u obzir pojedinosti ove sveze. Ako se upustimo u razmatranje nedogledne povorke od prerazličitih zanata i raznih tvornica, to ćemo vazda naići na ogromni materijal, koji dolazi iz šuma i šum. privriede. Gdje je zanatlija, koji nebi u svojoj radionici trebao drveta, ili kakove rude i kovine, što se opet bez drva neda izvaditi iz podzemnih |