DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
^-^ 256 — istu svrhu, i to je i)otniialo još đo korica pedesetih godina; požto nije poUuuo s dlietoffi povoljne uspjehe, mučila ga je uvjek misao, kako bi pronašao bolji, svrsi odgovarajući instrument. Od ondašnjih prijatelja Presslerovih živi još sada u Tharandu samo prof. dr. Krutzsch, koji se sasma dobro sjeća, kako je sa pokojnim prof. Presslerom mnogo razgovarao o tome, kako bi se dao iznaći instrument, kojim bi se mogao izvaditi \z drveta sgodau komadić za iztraživanje prirasta. — Dr. Krutzsch došao je skupa sa Presslerom ponajprije na misao, za tu svrhu upotrebiti mali ocielni šuplji C)dimlar, kakav se rabi u laboratoriji za prošupljivanje pluta. — Jedan primjerak toga prvobitnoga instrumenta nalazi se u sbirci akademije. — Taj pokus nije jim pošao za rukom. Drugi primjerak, koji se takodjer nalazi u sbirci, jest isto takov cjlindar, samo što je doljni naoštreni kraj providjen pilastimi zubići. — Kroz šupljinu istoga vođi tanak cavienjak, koji se t^kupa sa cvli tdrom u drvo zavrti, te koji je imao služiti za fixiranje instrumenta i vadjenje tarotine. Treći jest sadai^njemu prirastnjakn vrlo sličan primjerak, naime, šupalj svrdao izvana ualazećimi se zavojci. — Toj svrdao bijaše još dosta nesavršen; kod vrćenja rabila su se klješta ili prociep, — Da li je u isto vrieme ili još prije construiran i onaj svrdao, gflje se kod vrćenja čekić rabi i koga pl. Cotta napominje, nije poznato. Primjerci, koji bi nam predočili daljni razvoj prirastnjaka od ovo^a posljednjega oblika do današnje forme, manjkaju na žalost, — Toliko je ipak jasno, da je obzirom na oblik zavojaka, na naoš´reni kraj svrdla i na druge prividno male popravke, trebalo mnogo pokusa, dok je prirastnjak dobio sadašnji oblik. — Ovoliko je u istinu poznato o construkciji prirastnjaka, te je usijed toga, od uporabe dlieta i prvih pokusa sa šupljim cjlindrom do sadašnjeg svrdla, prošlo mnogo godina, u kojih se je Pressler uvjek bavio mišlju, kako bi s drugimi boljimi conštrukcijami postigao svoj cilj. —Pošto pako Pressler sam nije bio niti drvodjelac, a niti kovinar, to si je morao uzeti u ponioć shodne radnike, da oživotvori svoju misao. — Da li se je pri tom obratio samo nn puškare braću Rvssel, ili možda i na dražđjanske i druge kovinare, nije pobliže poznato, ali vrlo vjerojatno. — Sjegurno, da je najviše pomaći našao u oštroumne i vješte braće Ryssel, kojim je imao i zahvaliti tako brzo oživotvorenje svoje ideje; bez njih bio bi postigao svoj cilj po svoj prilici mnogo kasnije. — To nije bila samo jednostavna nariičba, kako Cotta misli već se je stvar vukla dugo vremena, jer kao što sluga Schramm pripovjeda, slao ga je Pressler višeputa k Rjsselu, da ga opomene na radnju, a i on sam je opetovano razgovarao s Rvssolom o riešenju stavljene si zadaće. Te činjenice potvrdjuje i prof. dr. Krutzsch, koji se, kao što spomenusnu), mnogo zanimao za tu stvar i sa Presslerom češće o njoj razgovarao, - Presslera poradi svega ovoga držati samo za „inteUecucdhioga začetnika´-´ prirastnjaka, vrlo je krivo. - Usijed mnienja, koje je direk: Judeich o tom saobćio,i mjerodavnoga suda dr. Krutzsch a, kao i usijed onoga, što je prof. Kunze-ii o stvari poznato, moramo držati |