DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 253 —


Skoro u svih europej^kih državah ima velikih državnih šinua, za kojih
upravu i umno gospodarenje postavljeni m izkusiii i naobraženi šutuari, koji
imaju takodjer šume drugih posjednika bud nadzirali bud neposredno upravu
i^tih rukovoditi.


Doduše u IttiUjl se gle^Je .šumskog´ gosfiodarenja u novije doba sasvim
drugim pravcem lubnilo, a uspieh toj^a je zbilja veoma nesigunui. Prodao se
je najme veći dio državnih šuma i šumskog posjeda manastira i crkvenih do-.
bara, koji potonji imao seje u državne šume pretvoriti, stanovita pako zakonika
osnova, po kojoj bi se imale obćinske i privatne šume pod strofi nad or državnih
činovnika staviti, došla je u razpravu, nu do sada nije još u kriepost stupila.


U Indiji smjeraju svi odnošaji za tim, da je državi slobodno, koliko god
moguće više, i to imenito važnijih šumskih pređiela, u vlastitu upravu preuzeti.


To se´ ukazuje s jedne strane s toga koristno, što će se dobiti znatni
status praktično naobraženih i vrstnih činovnika s druge pako strane nastati
će najveće potežkoće za državu usljed toga, što bi ista preuzela nadzor i kontrolu
vrhu šuma drugih posjednika u Indiji.


Ovim nećemo zaniekati, da nebi ustnjenje obćinskih šuma i njihovo racionalno
gospodarenje pod nadzorom državnih činovnika veoma koristno bilo;
probitci takovih dobro uredjenih obćinskih šuma su veliki, pošto je šumsko
vlastničtvo tim načinom više sačuvano od prodaje izpod svoje prave vriednosti, što
biva većim dielom uplivom nei^azumnih poticatelja, a nadalje, što pri umnom
šumarenju pružaju šume redovite i stalne šumske godišnje prihode, s kojimi se
može opet dalje razpolagati u javne svrhe n7ienito za. gradnju puteva, potoka,
za uredjenje neka^ za podizanje javnih koristnih zavoda itd.


U mnogih prediehh europejskog contineiita i)oka/a´o se je, da su komunalne
šume nuz redovito šumarenje podigle blagostanje mnogih mjesta i sela.
I premda se sada već očekivati nemože, da će narod u Indiji probitke takovih
institucija odmah shvatiti, to opet neće sigurno izostati, gdje će se velika važnost
mjera, poprimljenih u tom smjeru, svestrano priznati. Svakako pako nemože
država vrhovni nadzor nad drugimi sumarni preuzeti prije, dokle si nisu vlastiti
činovnici pribavili k tomu potrebito praktično izkustvo i dokle se nije podpuno
usavršilo gospodarenje u državnih šumah,


Mora se priznati, da se je ipak nakana i .dijske vlade u većem dielu ondješnjili
provincija utrla put, u koliko moguće više vriednijih šuma pretvoriti
u državna dobra, a u njekojih je već i demarkacija državnih šuma (posvojenje
šuma za državu) daleko uspiela. Pod državnom upravom stojeći šumski posjed
zasiže u provincijah, nalazećih se pod indijskom vladavinom, podjedno s onimi
šumami, koje su urodjeni knezovi u zakup uzeli, a izključiv predsjeduičtva
Bombay i Madi´as, površinu od po prilici 2,508´000 ha, ili u engleskoj mjeri
9800n iisilj^^ "= 6,27O"O00 acres. Mi nazivljeuio ove šume „r e s e r v i ran e
šume " i to s toga, što se. te šuuie nesmiju bez posebne dozvole najviše oblasti
nipošto prodavati.