DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 20 <-- 20 --> PDF |
2a taj sortiment, tečajem zadnjih 15 godina u indijskih Šumnh velika množina đozrielih stabala posječena. U tom pogledu su zahtievi svakim danom sve to veći i to tako, da već sada nastaju velike potežkoće n prednavedenih šumah, im^nito u onih dielovih, koji su /a sada još od sjekire sačuvani, umno šumarenje upriličiti. Temeljno načelo gospodarenja, da se godišnje pon-ebštine s po trajnim Šumskim prihodom u sklad svedu, gubi se ovdje u praksi; ako je najme obhodnjom od 100 godina potrebito očekivati ilozriele šumske porastline. Mi neimarao samo obzir uzeti na gradjevno di´vo, koje se za buduće generacije pričuvati mora. U koliko se dosada opazilo, neima izgleda, d-i će se u sjevero-zapadnoj Indiji pronaći ugljena u dovoljnoj množini. U Punjabu i Sindhu kore se pa?-ostroji na brodovih i željeznicah jedino s drvom, a pri tom će se po svoj prilici i nadalje ostati. Podjedno se predvidja, da potreboća ogorievnog drva u gradovih i inih mjestib u sjevernoj Indiji sve to veća biva. Gajenje suma i posvemašua štedljivost pri sječnji šuma od prieke je nužde u Indiji, a u tom smjeru moraju se sve moguće mjere svojski poprimiti. Jednom riečju, valjan svih šumskih dielovih umno i redovito gospodarenje čim prije uvesti, koje će cielom pučanstva ondješnjih krajeva u prikjg doći i dobrobit nai´oda povisiti. Nu ovdje nesmijemo ni već postojeće trgovinske zahtjeve s uma pustiti. Dobro je poznato, da se sandal drvo, eutch, prihod od acacie-catechu, kautschouk, sal i teak drvo znatno u trgovini indijskoj traže, ter je od osobite važnosti, da se u svrhu potrajanog exporta ovih vrsti redoviti prihod istih stalno osigura. Tim bo trgovac i narod u svemu mnogo privriedi a i sveobće se blagostanje zendje diže. U prednavedenih točakah iztaknuti su u glavnom razlozi, s kojih se mora redovito i umno u indijskih šumah gospodariti. Mnogo teže ćemo razpraviti pitanje, kojim najshodnijim načinom možemo post´ći ono, za čim težimo. Šume su kao i ino zemljište i tlo bud vla´^tničtvo državno, bud spadaju pojedinim gradovom i selim, ili se pako nalaze u privatnom posjedu pojedinaca. Dva nam se puta otvaraju, da možemo k našem cilju doći. Ili m0že država zakonitim putem cie 1 i šumski posjed u svrhu javnog dobra pod stanovitu kontrolu staviti, ako si najme sama pridrži pravo dotičnog posjednika primorati, da sa svojim vlastnictvom gospodari po sfanovitih od slučaj a do s i učaja izdanih zakonih. Ili pako da ostane veći dio šumskog posjeda u ruci države, ter da s njim sama upravlja. Ova obadva načela provela su se u mnogih europejskih državah bud većim bud manjim uspiehom. II Franceskoj n. pr. stoji uprava i gospodarenje šuma, spadajućih seoskim obćinam, gradovom i ostalim javnim korporacijam, pod nadzorom javne šumarske uprave, ter se taj sistem pokazao ondje do sada veoma shodnim (to isto postoji i kod nas u Austro-Ugarskoj. Ureduičtvo). Slične uredbe uvedene su i u Pruskoj i u ostalih njemačkih državah. Uprava privatnog šumskoposjeda pako neima skoro u cieloj Europi nikakove stroge kontrole, izuzam velegorja i drugih brdskih prediela. |