DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 2     <-- 2 -->        PDF

... — 234 — ,


prirodno odgojenih šumafa naći ćemo obično više vrsti drveća, te ćemo vrlo
riedko naći, da su po samoj prirodi postale šume „f^iste šume", i iiko bi jih
bilo, to su one samo u vrlo nepogodnih stojbinskih i položajnih odnošajih, koji
ođiiošaji za odgoj šume samo od jedne vrsti drveća uvjetuju.


Na temelju potonjega odlučuju mjestni odnošaji sa svojom stojbinskom
dobrotom, kakove ćemo porastiine (sastojine) u obće odgojiti.
Čim više vrstih drveća koje tlo ljubi, ter ćim je povoljnije podnebje i
položaj, tim bolje će nspievati mješovite šume.


I u čistih sastojinah s gledišta šumsko-gospodarstvenoga želiti je, — pače
upravo potrebito je — da su uštrkana drveća raznovrstna na pr. proti klimatičnim
uplivom manje osjetljive, a proti požaru, zareznikom i vihru opet bolje
odoljevajuće vrsti drveća, dočim na mjestih, gdje je t!o istrošeno i oslabilo ili
pače usljed popiave, popaše, posjeke i t. d. svoje crnične naslage lišeno, treba
u takovih okolnostih pojedine vrsti drveća shodno mješati, da se tlo opet bar
kako tako naraste ili obraštenim uzdrži, rodna snaga tla s vremenom povisi i
na temelju tomu s vremenom na shodniji izbor koristnijih vrstih drveća pređje.


Od znatnog upliva na vrst gojenja šuma jesu služnosti i narođno-gospodarstveni
odnošaji.


Razmatranjem odlučiti ćemo, da li i u koliko čiste il mješovite šume
svim uplivom, ođnošajem i zahtjevom udovoljiti mogu, a u tom je uvaženja
vriedno, da se obazremo i na oštećivanje i na pogibelji, koje šumara u njegovom
radu čekaju, te ćemo uviditi, da se svi ti uplivi lakše svladati mogu
odgojom mješovitih sastojina.


Mješanje pojedinih vrstih drveća biti će ili potrajno ili zavremeno —
prema tomu naime, kako želimo stanovite vrsti drveća uzdržati ili ih s vi´emenom
iz porastlina iztriebiti.


Odnošaji stojbinski prama uzgoju mješovitih šuma.


Stojbinom razumjevarao podnebje, položaj i tlo, koja na razvitak i život
drveća upliva, te je u gojenju šuma od osobite važnosti.
Ovdašnje podnebje sa prosječnom dnevnom toplinom od 8´´C. * unapredjuje
gojitbu šuma, na koju gojitbu u obće upliva toplota, jer ju stanovite vrsti


G, 1886. po točnoj bilježci:
sieČaDJ 26« a popriecno — 2.4:
veljača 17,5 ff — 1.4 0.6
ožiijak 3.0 H — 1.5
travanj 23.5 V 7.8
svibanj 398.5 11 12.8
lipanj 496 n 16.5.
srpanj 567 n 18
kolovoz 497 71 16
, rujan 386.8´
n 11.2