DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 18 <-- 18 --> PDF |
. — 250 — dieloffiice Mvsore i sušiji dištrikti Deccana mogli bi u izobilju hraniti mnogo stanovničtva,^´ da bi iole" moguće bilo u tih ^emljah pornnožati ikako attnospliaričke oborine; nu glede toga neiraa ma baš nikakove nade. Da bi se mogAo baš jedan dio´ prednavedenih pokrajiiiu u št> većem obsegu pošumiti, tada bi bezdvojbeno bivao uzdušni sloj nad šumom Idadniji i vlažniji, te bi jugozapadnim Monsoon-vjetrom više kišilo, Nu na takovo pošumljenje nemože se za ^´,ada niti pomisliti, jer izuzam zemljišta, ležeća uzduž rieka, iieima inače nikakove vlažnosti, koja je potrebita za porastline, dakle baš stoga neizvediva je (a ideja bar za saihi. Doduše je rečeno, da bi se kod većeg obsega šuma uz(hiž ruba G-hat-goi-ja i bližnjih dielova istog pad daždja i s onkraj rečenog gorja pon!no:^ao i u suhih zemljah; tomu pako nije tako, jer u koliko nam je znano, sakupik^ bi se više kiše šumom u tih predielih uzduž Gat-gorja, ali baš usljed tih većih oborina s ove strane umanjila bi se vlažnost dielomice s one strane u suhili dielovih, nalazeča se još poniešto nuz manje šumske porastline uzkog vla/mog pojasa. Unatoč tomu, što smo već izatknuii, dobro nam dodje svaki stablik i gajić u pojasih suše i subote indijskih prediela, koje nemožerao dosta ocieniti, ter prerada nije moguće u tih zemljah sbog pomanjkanja naplava obsežne šume nasadjivafci i uzgajati, to se mora ipak ozbiljno nastojati, da se šume, koje leže na medjah tih pojasa, strogo čuvaju, n;eguju i još dalje razprostranjuju. Izuzam pojas suše, dovoljno je, da se šume zabrane od ugona marve, sječnje i čuvaju od požara, ter da se tako uzgoje, ako ne baš kao šume u podpunom sklopu, a to bar kao kriepko sikarje i trava, koje podržaje tlo primjerno svježe i vlažno. Kako ovo potonje povoljno dieluje, neopaža se to u nijednom đielu Indije tako, kao u pokrajini Kajputana; slični primjeri takovog uzgoja zanimati će svakog šumara u obće, a napose pako britanske šumare, koje zagaje su izveli urodjeni knezovi, Rajah od Kischengarth-a, Thakuri od Bednore i Humirgartha, ter što je trebalo i nadalje provadjati. Bili nazori pojedinaca o uplivu šuma na podnebje koji mu drago, to ipak stoji, da nam šume u gorskih predielih pružaju tu probit, da možemo odanle dolazeću vođu u svrhu umjetne naplave bolje regulirati i upotrebiti, Sh^žila nam ta voda, kao što u Rajputani i Mjsore, za to, da ju ili hvatamo u vodenice i umjetna jezera, ili pako, da ju odvadjamo u posebno ža to izkopanih kanalih u odaljenije prediele — svrha je jedna te ista najme: da se s tom godimice nastupivšom vodom u koliko moguće bolje okoristimo. Izkusilo se u Indiji a i na drugih nijestih, da kiša sa gorskih golieti odranja silnom bujicom zemlju, pješak i kamenje prama dolini i da ondje zamulji i zabrtvi rieke i kanale, a nasipe probije i obale naplavlja. Usuprot pako, ako su obronci gorja pošumljeni, ili su ondje livade, odtiče odanle voda laganije, rieke i vriela neusahnu za suhe dobe godine, a naravski, da se laganim odtokom vode dotirni kanali i vodenice redovito napune, ter uhvaćena voda koristno dalje upotrebiti može. U mnogih slučajevih već je to potonje u velike važno, da se šuuje od bujica gorskih zaštite i daljnji uzgoj bolje upriliči a u gorskih prediehh imenito okrčenju šuma uspiešno na put stane. Razumije se |