DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 249 — Sandal-drvo zahtieva sulio vruće podnebje, uzgaja se doduše mnogo u vrtovit vlažnih predieija, nii strž mu nije tada tako miomirisna, ter gubi usljed toga na svojoj cieni. Nadalje nalazimo to drvo takodjer i u indijskom archipelu, na Fiji i ostalih otocih južnog mora dolaze vrsti jednog te istog roda, odakle se sandal drvo tih vrsti mnogo izvaža u Chinn. Iz svega, što smo do sada n.poniemili, možemo mirnom dušom zaključiti, da je za uzgoj i uzdržanje šuma u Indiji vlažn ost gla\nim uvjetom; s rnimo sada naša razmatranja na praktičnu stranu upitnog predmeta. Namiče nam se pitanje, zašto nastojimo šumarenje po stanovitoj sistematičnoj osnovi upriličiti u jednoj zemlji, koja je svojom civilizacijom našoj predišla za više stoiieća ter je mogla tako dugo obstojati sa svojim ogromnim stanovničtvo, bez da se osjećala potreba urediti gospodarenje šuma u obće? U ostalom nećemo si utvarati, da će nam poći za rukom zaštitom i shodnim načinom gospodarenja šuma promieniti ili znatno poboljšati uplivajuće faktore na podnebje u Indiji. Nu s druge strane moramo sa znanstvenog gledišta uztvrditi načelo, da šume u obće kišu pomnažaju, a usuprot, da se u opustošenih predielih, imenito u toplom poj asu, vlažnost umanjuje. Mnogi opažaji, učinjeni u tom pogledu o sadanjem stanju zemalja, ležećih okolo srednjeg mora, čini se da nam potvrdjuju tu teoriju, nu ipak manjkaju do sada apodiktički dokazi za to. Naravski je, da se u Indiji u obće mislilo, gdje je prihod zemljišta sasvim ođvisan od množine slučajno nastupivše kiše, shodnim čuvanjem i njegom šuma postići to, da će kiša pravilnije t. j . u sgodno doba padati. Nu ipak nam je s više činjenica dokazano, da je baš sbog krčenja šuma u njekih predielih u razmjerno novije doba nastupila znatna promiena u poljskom gvjspodarstvu, usljed toga, što je manje kiše ili barem ne redovito padalo. Dovolnjih dokaza pako neima, da je u kojem dielu Indije krčenje šuma od kakovog škodljivog upliva bilo na podnebje. Još manje može se nadalje dokazati, da bi bilo izgleda zaštitom i razprostranosti šuma kišu pomnožati. Dopuštamo, da u predielih, obraštenih šumom, više kiše ima, nego li u pustarah; nu ipak nebi se mogao u Indiji stanoviti postupak u velikom mjerilu upriličiti tako, kojim bi se poboljšanje podnebja polučilo. TJ vlažnom i u većem dielu srednjeg pojasa nebi bilo baš probitačno, da većkrat kiša [lada. Svakako bi bila zemlja mnogo plodnija i veći bi prihod bacala, da bi moguće bilo vlažnost razmjerno porazdieliti kroz cielu godinu. U Indiji pako uzrokom su mzlikosti godišnjih doba stranom suhi sjeveroistočni, a stranom vlažni jugozapadni vjetrovi, koji svaki tečajem polovice godine redovito vlada; ti vjetrovi postaju usljed gibanja naše zendje, ter usljed njezinog položaja prama suncu, nadalje usljed porazđieljenja kopna i vodena krugji zemaljskoj, konačno pako i usljed mnogih drugih naravskih pojava. Od osobito povoljnog upliva bilo bi pomnožanje kiše u pojasu suše i subote, ^dje ovisi obdielavanje zemljišta većim dielom lih od unijetnog naplav- Ijanja, i gdje suha godina pro\izroči užasni glođ. Pokrajine Sindh, Rajputana |