DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 12 <-- 12 --> PDF |
_ 244 ~ n to isto vidimo i na vladnjoćih vrsti drveća, jer i ovakove vrsti jar na koncu svoga bistvovaiija dospjele, mogu se uplivom stojbine, naročito uplivom podoebja i položaju, samo u smjesi sa đrugimi vrsti drveća uzdržati, priroda bo sama po sebi slabo udružuje vrsti drveća onim v]-sti, koje na poboljšanje tla dobro djeluju, buduć ona samo štiti proti priroduiiu nepo.L^odam osjetljive vrsti drveća u porastlinab, koje su raješane sa takovimi vrsti drveća, koje su prama tim nepogodam manje osjetljive. Ovim se ujedno razjašnjuje, zašto su stabla u mješovitih porastlinab od pojedinih vrsti drveća liepšeg uzrasta i napredka, nego inaće. Uplivom mješanja pojedinih vrsti drveća na rastenje u obće, a djelomice usljed odgoja {)0jedinih vrsti drveća u užih skupinah, te usljed višeg djelovanja svjetla i usljed zjidobivene nuždne zaštite proizlazi ne samo prednost od,i2:oja mješoviiih porastliua, nego i to, da u istih pojedine vrsti drveća ćt^šće, te i izdašnije rode sjemenom, nego li je to u čistih porastlinab kod jednake stojbine, a to iz razloga tog, što u mješovitih porastlinab sunčani traci na grančice i mlaze drveća pod blagom zaštitom puno povoljnije djeluju, nego U u čistih porastlidah. Usljed ove potonje okolnosti ne samo, da je za buduće prirodno poinladjivanje vise skrbljeno, nego i praznine tečajem vremena u porastlini nastavše same obrastu i zarasta, što je od zamašna upliva po samu djelatnost tla, jer odgoj drvlja i grinba za zaštitu samoga tla u čistih porastlinab zahtjeva višeput velikih žrtava i fisičnib i materijalnih sa dvojbenini uspjehom, dočim svega toga u mješovitih porastlinab ili neima ili u vrlo maloj mjeri. Gdje odgoj stanovite vrsti drveća u čistoj porastlini uspio nije, bud radi rarazova, naročito poznih, bud radi vihrova i tonui sličnih nepogoda, ipak su i ovakove vrsti umješavanjem prikladnih drugih vrsti napredovale osobito pod zaštitom na u tu svrhu ostavljenih stabala — koja su važnim štitom proti snjegu´i vihrolomu i tomu sbčnoj nepogodi —, koja je zaštita od osobite važnosti po odgoj. Kako je dugo i u kojoj mjeri takova zaštita potrebita, odlučuju mjestni odnošaji, sposobnost zaštitnih stabala, zatim svrha u koju se mjeM)vitit porastlina odgojiti kani, tehnička vriednost zaštitnih stabala itd. (Nastavak sliedi´). Šumski odnošaji u britansko-indijskih pokrajinah. Piše M. V, (Svršnje se.) Nu i bujna vegetacija, koja nastaje usljed veliko vlažnosti, pojavljuje se u ovih predielih štetnom. Imenito u tea k nasadib ])okrajinc Burm a us[»ieva tra\a i dračje tako bujno, da zaduši mlade biljke, a prouzroči većim dielom šumske požare. Još više, nego li korov, dieluju ^:kodljivo u takovih mladih šumah |