DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 243 - i ariš u mladosti svojoj vrlo živahno napreduju, ali u srednjoj dobi svojoj jenjavaju rasti, naročito breza najprije malakše, docim jasen, javor, ai-iš u 60.—70. god, bor sa 40 godina slabije već napreduje. Granasti razvoj stabarja zavisi od tla kao takodjer i od gušćeg ili redjeg uzgoja, te je ovakav razvoj kod pojedinih vrsti drveća ne sareo različit, nego je on takodjer od znatnog upliva na uzgoj mješovitib šuma naročito ondje, gdje kanimo trajni mješoviti uzgoj pridržati, ter je n tom slučaju od osobite važnosti ta okolnost, kako se najme odabrane vrsti drveća u pogledu rastenja jedna prama drugoj vlada, jer pogibelj lahko nastati može. da će jedna vrst drveća onu uništiti, koja^ se u svojoj nježnoj mladosti polahko razvila i ktorau više svjetla zahtjeva; pogibelji pako nestati će ondje, <^dje u svom prvom razvoju zaostajuća vrst drveća više zaštite traži, i gdje je brže napredujuća vrst vitkog uzrasta i redje krošnje. Zato je veoma nuždno poznavaT)je vlastitosti od pojedinih vrsti drveća pogledom na rastenje ji obće, a napose na stanovitoj stojbini i to zato, da se prema tomu odabrane vrsti medjusobno u rastenjn podupirati mogu. Da možemo trajnu mješovitu sastojinu odtjojifi, treba se obazrieti nasječnu dobu njezinih vrsti drveća tako, da dotične rrstl obhodnju bez nštrba podnieti mogu, i zato, čim je veća obhodnja vladajuće vrsti, tim opreznije moramo postupati s izborom ostalih vrsti, koje trajno uzgojiti želimo. Lošijoj stojbini neprudi visoka obhodnja, jer napredak i uztrajnost drveća tim prije jenjava, čim se prije djelatnost tla gubi, i. zato je na lošijoj stojbini i teži izbor vrsti drveća, a to zato, što se na takovoj stojbini one vrsti drveća, koje slabo na poboljšanje tla djeluju, po mogućnosti što više napustiti imaju. Vladajuće vrsti drveća u čistih porastlinah bivaju pronia stanovitoj stojbini savršene, te su jim stabla obično od jednaka uzrasta, ter naplodiv tečajem vremena nastajuće praznine šumišta, osvoje sve to veći prostor, i tim postaju one vladajućom vrsti. One vrsti drveća pako, koje su u svojih vlastitostih nejednake, nemogu u porastlinah dokučiti jednaku starost, i zato su nejednako savršene, a praznine, tečajem vremena nastavše, obično se s drngimi vrsti drveća zaplode, te se tako po samoj prirodi sa različitimi drvljadi mješaju. Ovakove vrsti drveća od nejednakih vlastitosti mnogo povoljnije uspievaju sa vladajućimi vrsti, ter u smjesi liepo napreduju glede uzrasta i uztrajnosti kao osobito hrast, javor, ari^, breza, jasen, brest i dr., jer veći dio drveća —-u smjesi sa kojom vladajućom vrsti puno"bolje medjusobno uspievaju, buduć jim se žiije u dubljini u. raznom položaju i po množini njihovoj dobro ukorienjuje, te se u crpljenju hraniva medjusobno neprieče, a isto tako nebore se glede razgranjivanja stabla, buduć manje razgranjajuća se vrst teži u vis, docira se protivno druga više razgranjajuća vrst bez uštrba po volji razgi´aniti može, kao što je to primjerice u smjesi kod hrasta i bukve ili kod mješovitih četinjača i listujača. Ove činjenice svjedoče, da mješovite sastojine bolje uspievaju, ako se jedna vrst s drugom po naravi samoj u svom razvoju i aapredku podupiru — |