DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 242 — budud se je bojati, da će tlo pođivljati, ako je na istom još i porastlina od takovih vrsti, koje poboljšanju tla inalo ili pače ništa doprinašati kadre nisu, dočim na dobrom tlu sa rastlinora od vrsti drveća na plodnost tla uharno djelujućih nepodpnn sklop djelatnost tla neprieči. Ovi su obziri uvaženja vriedni osobito prigodom proredjivanja porastlina, koje se proredjivanje usljed to^^a na lošijih i žestokih vrstih tla vrlo ograničeno i oprezno provadjati ima, i to fm više, čim je takovo tlo obraslo porastom od takovih vrsti drveća, koje ga slabo godišnjim listincem pokrivati i popravljati mogu, za to se naovakovih tiib proredjivanje ima višeput opetovati, da se poluči onaj stupanj prorede, koji se u porastlinah od takovih vrsti drveća, koje uharno na rodnu snagu tla djeluju, na snažnom tlu s jednim sjekom bez uštrba izvudja. Kod ustanovljivanja obhoduje ima se obzir uzeti ne samo na onu vlastitost drveća, koja plodnost tla uzdržavaju i povisuju, nego i na samu djelatnost tla, buduć se obhodnja tim veća ustanoviti mora, čim je sposobnost drveća povoljnija i čim je tlo t^nažnije. . " Djelatnost tla u mješovitih porastlinah zavisi pako od vrsti drveća od smjese potonjih i od njihove stojbine. a sravnjivanjem, prosudjivanjem i uvaženjem svega toga, možemo tlo najobilnije izcrpljivati, buduć smjese porastlina na prednavedenih podiogah uzgojene pokazuju osobito bujno rastenje, ako je n obće za djelatnost tla skrbljeno, koja se djelatnost živo ukazuje u porastlinah od četinjastih i listnatih vrsti drveća. Napredovanje drveća u mješovitih sastojinah. Naravni posljedak živahne djelatnosti tla za snažan razvoj i napredak drveća više manje zavisi od podnebnih i položajnih odnošaja, akoprem je u obće rastenje drveća naročito prema svojoj stojbini različito. Zato je prispodabljanje napredka u rastenju od svake vrsti drveća u pojedinih razdobljih života doista značajno, jer ovim iztraživanjem pronaći ćemo pođjedno i sposobnost vrsti drveća glede uharnog djelovanja na poboljšanje tla. Rastenje mladog drveća u vis, naročito kod drveća sa svjetlim listom, jest živahno, dočim je takovo rastenje sporo kod onog drveća, koje ima taman list i koje je čbunjasto. Ariš traži prostu, otvorenu stojbinu, kao štoi hrast u svojoj mladosti takovu zahtjeva za svoj napredni razvitak, uprotiv bukva traži zaštićenu i zatvorenu stojbinu, a za to su i pojedine vrsti drveća u tom pogledu glede rastenja različita. Rastenje drveća u mladoj dobi jest doduše vrlo različito, prem sve vrsti drveća u mladosti prije ili posije bujno ponarastu. Omorika i jela već u 10. godini, a najkašnje u 15. godini, živahno u visinu rastu postupice sve do 80. i 100-te godine, dočim hrast, bukva, grab briest bujno započimaju rasti tek u 30. pače i u 40. godini, te postupice sve do 80. godine, a hrast i bukva čak do 100. godine, breza, jasen, javor, bor |