DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1887 str. 1     <-- 1 -->        PDF

3F®li)l ASSlt


Br. 6. u ZAGREBU, 1 lipnja 1887. God. XI


Važnost mješovitih šuma.


Piše Vinko Beiiak.


Sa stanovišta toga, što u nas mjestimice — a Daročito u području bivše


1. banske pukovnije — šuma ponestaje, ter obzirom na dosadanji u gojenju i
pomladjivanju šuma ovdje polučen, — ili bolje za polučiti žudjen uspjeh, pobudi
me na razmatranje o vlastitostih šuma u obće, a u tom dodjoh na misao
glede osobite važnosti mješovitih šuma. .
Istina je doduše, da se ta moja razmatranja na samoj teoriji osnivaju,
koju crpismo u školah, ali baš za to, što se usuprot toj teoriji u praksi Uo šta
nesgrapna naći može, to mnijem, da neće biti suvišno, ako ovdje i o tom koju
razpravim.


Kako spomenuh, kod nas djelomice ponestaje šuma, pače u bivšoj I. banskoj
pukovniji u obsegu njekojih političkih obćina neima jih više, dočim usuprot
potreba za šiimskimi proizvodi sve to više raste. Baš nas šumara plemenita je
dužnost, da zatoru šuma na put stanemo, te da uznastojimo, da šumogojstvo
podignemo, a to ćemo polučiti tim, ako budemo započeli gojiti mješovite šume,
što ću diljem ovu moju tvrdnju dokazati.


Piimjetiti mi je, da se ovo moje razpravljanje odnosi naročito na predjele
sumarni siromašne, u kojih gojenje čistih šuma pođpuno svrsi oevodi, jer su
u ovakovih predjelih odnošaji takovi, da gojenje čistih šuma neodgovara zahtievom
pojedinih vr.stih drveća, dočim s druge strane šumskoj upravi u takovih nepovoljnih
okolnostih i nuždna ima sredstva, kao pravodobno potrebiti radnici,
sjeme i t. d. donekle manjkaju, nego je u ovakovih odnošajih i razpolaganje
samim materijalom u gojenju šuma potrebit faktor od zamašne važnosti, s kojim
osobito treba računati, ter se i ovo potonje (kao na pr. naročitim obzirom na
sušu, smrzijavicu i t. d.) samo gojenjem mješovitih šuma uspješnije u sklad
privezti može sa žudjenoni svrhom, nego li odgojem čistih šuma.


Obzirom na rastuću potreboću šum. proizvoda, moramo ne samo sa kolikoćom
šum. proizvoda — naročito glede drva — računati, nego i sa kakvoćom,
a obzirom na razlikost stojbine i položaja, moći ćemo u tom smjeru najčistiji
račun naći samo u mješovitih šumah, b.uduć je ovakav uzgoj najnaravniji, jer u


18