DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
180 Sibljak je Bus(´hwerk, a prutnjak ili pruće Nebensprosse. Kn krik a ili kukric a je takodjer Gestriippe, ali kad je pregusto, a odtud u narodn. poslovici:-„majka kukrica, otac jadlika, detčica rnanita". Vuk. Još se cnje u narodu: „šikara^´ (Baschwerk), „ševarik" „cura´´ i „gustiš", a sve ove potonje rieči ueznace drugo, nego Gestriipp ili DickicM. Sad mi je još nješto pripomenut. Nemugu se prečudit, da uz toliko bogatstvo našega jezika nemožemo m oteti tudjega nasliedovanja ili bolje reći, tudjega oponašanja. Cu´) sam na vlastito uho, a još više čitao, da naši šumari govore i pišu; iirastova, grabrova, jasenova šuma i t. d. oponašajuć uboga Niemca, komu je, hoćeš nećeš reći: Eichenwald, Weissbuchenwald, te mora svagdje pridodati „wald", docira svega toga nam netreba, jer nam narod govori: dubrava ili hrastik za Eichenwald ; grabik, jasenik, lipik, cerik, topolik, vrbik, javorik, brezik, bukvik, i t. d. Nesgrapno je isto tako, ako rabimo u sastavljenih riečih takozvanu „saytojinu" za njemački „Bebtand", jer je i u tora nazivlju Niemac pravi sirotan, buduć mu je kazati; Eichenbestand, Buchenbestand i t- d., dočim mi velimo za Eiclienbestand — dubravlje, diiblje i dtlbje (ili dubljađ, dubovlje, hrastovlje i hrašće) kao što vidimo u narod, pjesmi: j,Cemu te venu Kumene ruže? Čemu elavići U dublju tuže." ili borik — boi-je (Fohrenbestand); brezik — brezje; bukvik — buko vije; cerik — cerje, cerovlje; grabrik — grabarje. jasenik - jasenje, iasenovac; javorik — javorje; jelvik — jelašnje; jalšik jošje, jošljak; smriečik smriečkovlje; vrbik, vrblje, vrbovao i t. d., a tim ćerao se okaniti narodu našem nerazumljiva naziva tako zvane sastojine. Trebamo li za njemački „Bestanđ" naziv bez opredielenja vrsti drvljadi (stabarja) u obće, onda voljnije rabimo ili upotrebimo naziv: „porast" ili „porastlina", jer i Rusi rabe: „porost", a tako i Česi „porast" za Bestanđ, prem ćemo se manje ogriešiti, ako rečemo: hrastova, grabova, bukova s as toj ina i.t. d. Trebamo si samo priviknut naš sluh, pa ćemo se uvjeriti, da imam u tom pravo. Ajdmo sad na drugi dio naslova — naime na drveće u narodnoj poeziji (pjesničtvu) i u prozi, a navesti ću i imena sela, prozvanih po imenu drveća, i to samo imena u bivšoj Krajini, kao korjeniki hrvatskog plemena. Ariš. (P. larix.) Ovomu stablu niesam mogao doći u trag nit u narodnoj pjesmi, nit u narodn. poslovici, jer se je ova tudjinka morala nedavno k nam uvući u naše šume, te se još nije udomaćila, a u našoj domovini neima nigdje ,čista arišja" (Lerchenbestand). U akademičkom rječniku veli se, da je ariš postao od talijan. ,jlarice" izgubivši sprieda pisme L Nu ja mnijem, da je ta rieč postala od talijan. „arice", a pisme I je samo spolnik. |