DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 44 <-- 44 --> PDF |
, , - 228 — Osobne viestU Igstup iz službe imovne obćine, Privi-em, protuslavnik kod JI. banske imov. obćine Nikol a Kovačevic , c. kr. urair. satnik, zahvalio se na Časti protiistavnika. Imenovanja, Alek sa u.der . IJg x´en,oyi/v akcesista .kod., .gospodar, ureda, ti Petrinji imenovan je protusiravnikom kod I. banske .iraovae. obćsae u. Glini. Nadalje imenovani sa kod ogulinske imovne obćine: Dušan Minatski i Antun Kern privrem. šumar, vježbenici kod kot. šumarije u Plaškom, dotično u Ogulina ; privremeni šumarski vježbenik M-atJja Moća n imenovan je upraviteljem pomodne kot. šumarije u Eakovici. Sitnice Poučno putovanje slušatelja šumarstva na kralj, gospođ, šumar, učilišta u Križevcih. Visoka kralj, zemaljska vlada, odjel 2a unutarnje poslove, dozvolila je pod 18. travnja t. g. bi´oj 12.655., da slušatelji šumarstva na gore pomenutom učilištu tečajem mjeseca svibnja t g. poduzmu pod vodstvom kralj, profesora g. Drag. Hlave dulje poučno putovanje. Put ide la-oz dolnju Štajersku, u Korušku do Lienca u Tirolskoj, zatim natrag preko Villacba u Kranjsku i Istru. Na povratka stici će slušatelji u Trst, a zatim po moru u Pola .i na Rieku, odanle preko brvat. Krasa u Ogulin, Zagreb i napokon u Križevac. Ovo putovanje biti će osobito zanlmivo za naŠe mlade šumare, jer će mnogo koje Šta imati priliku vidjeti na puUi, imenito pako u šumsko-gospodarstvenom pogledu, u kojem smjeru će putnici sa svih stranah najveću pripravnost i podporu naći. Visoko c. kr. ministai´stvo za poljođieljatvo u Beču svojim dopisom od 21. travnja t. g, broj 5029—602., Ispravljenim na ravnateljstvo kralj, gospod. i Šumar, učilišta u Križevcih, uputilo je sve podčinjene c. kn šumarske oblasti i urede, da imaju našim mladim šumarom za vrieme njihova poučnoga putovanja svakom prilikom na ruku ići, naročito pako sve šumske objekte pokazati i točno razjasniti. Veoma bi nam milo bilo da dobijemo u svoje vrieme izviešće ob ovom poučnom putovanju, da ga oblelodanimo u našem družtvenom organu, jer bi to naše vrieđne Čitatelje svakako zanimalo. Obđržavanje izpita za lugarsko-pomoono i tehničko osoblje. Kod kralj. županijske oblasti u Zagrebu, obdrževati će se skorim u smislu ustanova c. kr. naredbe od 15. siečnja 1850. i, z. nižji gumarski državni izpiti za šumarsko-Čuvarsko osoblje, ter je istodobno određjen 25. svibnja t g. kao rok, do kojega svi oni, koji se tom izpitu podvrći kane, svoje vlastoručno pisane i propisno obložene molbenice, ako jur stoje u službi, putem predpostavljene oblasti, inače pako neposredno župan, oblasti u Zagrebu podtiieti imadu. Obavješćuju se 0 tom sve područne kot. oblasti, svi kr. državni šumski uredi, imovne obt^ine kao i privatni šumski uredi i upraviteljstva na znanje podčinjenog si nižeg šumarskog osoblja. . Stanje mirovinske zaklade lugara otočke imovne obćine koncem godine 1886. iznaša glasom dnevničkog zaključka 28 for, 14 nvČ. u gotovom, i 5970 for. u vriednostih papirih (državnih obveznica). G-ospođarstveni glasovi iz Rieke. Čitamo u Časopisu „La Bilancia^^ u broju 60, od 15. oi^ujka t. g., kojeg dobismo od jednog našeg vriednog Člana, da je V. Tomsić, povodom tim, sto se radi aada sa strane gradskoga poglavarstva na Rieci o pošuraljenju u gradskoj okolici nalazećeg se krša, priobćio sh´edeće: Sada, gdje je štovano gradsko gospodarstveno povjerenstvo podvostručilo djelovanje oko pošumljenja našega, prediela, usudjujem se upozoriti to povji-renstvo na jednu vrst drva, kojeg poaađih nekoliko exemplara, kad´ bijah učiteljem pučkim u Drenovi^ u gospodarstvenom vrtu iste škole. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 229 — To stablo, koje bi najprikladnije bilo za naše krske goljeti, jest paja s en (Alhinthos glaiidulosa), 0 tom stablu pisao sam obširno u jednom đie-lu, icojeg priob(5i]i g. 1878. pod naslovom : „C rt e o kulturi kineske bube svilene". Hoću da sada opetnjem Što onomad rekoh, te može eventualno koristiti, ako se bude htjelo izvesti pošuraljenje na čistinah rečenim drvom. Pajasen, tako zvani nepravi Vernis h Japana, pripada rodu terebinta i potiee iz Japana i iz Kine, \ Otac d´ Incarville, učen i revan misijonarj donio je to drvo g. 1750. u Europu^ predpostaviv, da je ta vrst drva nazvana „Vernis" za tvorenje pokućtva, krvjc se nemože imitirati^ a koje pobuđjuje udivljenje Europe. Ogoj pajasena je veoma lagan i uspije u svakoj vrsti tla, kao Što na suhom, vapneno-mineralnomj rahlom i kamenitona. Rečeno drvo raste brzo u vis, uresom je vrtlova i javnih Šetališta. Deblo mu ostane liepo, gladko, neirna smogera ih kakovih pukotina, kao na pr. što "se to nalazi na kori bresta, a daje vrstno drvo za građju. Uvaženi jedan lieČnik dapače dokazao je, da je kora pajasenova uspiešan liek proti trakači. Pajasen odolieva svim uplivom atmosferičkim, neškodi mu ni studen (dakako do stanovitng stupnja) ni toplina, ni vjetar, ni kiša 5 podnaša koll sušu toli vlagu, a množi se brzo. Lišće pajasenovo zaudara, te ga neprima ni domaća marva ni zvjerad. Ono je krilato, ovalno dugoljasto, na granČicah stoji neparno a na temelju svom ima jedan zub, koji savršava s malim bobuljkom, osjetljivim doticajem, s kojeg razloga i zove se jjAilanthus glandulosa". Na kraju svojih grana daje mnogobrojno cvjećc žuto-zelenkaste boje. Plod pajasena je malen, plosnat, krilat mjeri do tri centimetra i neima više od jednog plosnatog zrna. Sjeme dozrieva u jeseni a pobire se u studenu; valja ga osušiti prije, pošto se inače rado pokvari. Sije se od veljače do svibnja na lihe u redovih ili u kvadratih ; dapače može se sjeme jednostavno pomješati zemljom i baciti medju kamenje, svakako pako mora se zemljom pokriti. Nakon tri tjedna ili najviše mjesec dana klije sjeme, biljka raste brzo, u jednoj godini postigne visinu od deset do trideset, dapače i do pedeset centimetra. Kada biljke postignu visinu od 4 metara, obrežu se na dva ili tri centimetra od zemlje, ter izbojci razvijaju se tolikom brzinom, da u malo gođinah može se pošumiti zemljište, bilo ono suho ili kamenito. Cim se više to drvo obrezava, tim se vise goji. Može se i tim načinom pajasen uzgajati, da se metne u zemlju kao koruu njekoliko komada korjena a ti će u jednom mjesecu u lietno doba odmah izbijati. Zaključujuć ovim, nernogu ino, a da ne preporučim štovanom povjerenstvu tu vrst drva, koje bi bilo najprobitačnije za gojenje naših golietih već s tog razloga, Što marva na njega ne napada i što uslied toga nebi nuždno bilo na obćinskih predielih pašu braniti. Nijedno bo stablo ne raste i ne širi se tako brzo kao pajasen. a njegovom kulturom učinio bi se prvi korak za gojenje koristnih svilenih buba kinezkihj koje se njegovim lišćem hrane. Obilje šuma u englez;. Kolumbiji. Šumovitost englez. Kolumbije razabrati ćemo si ponajbolje iz činjenice, da je od 4 u Vancouveru posječenih stabala izradjeno 20,580 (englez ) stopa drva. Douglasova jela (jelić) poznata je od vajkada s dobra glasa svojim omašnim obsegom (objamom), ali dugo je bila bezkoristna osim ondje, gdje je uz rieke uspjevala. Buduć je sad kopno s morem svezano željeznicom, bit će ta vrst jele za englez. Kolumbiju važan izvozni predmet. Daleko putovanje sbog lova- Grof Sam. Teleki nahodi ee sad na putu u Afriku sbog lova. Uputiv se u London početkom ožujka t. g,, poći će ladjom iz Liverpula dalje, te će uzputice obići gorovito primorje, a onda po nutarnjoj Africi |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 230 ~ loviti, imenito na zvierinju obilne obale Tanganjika jezera, Viktoria i Albert-Nijanca sbog lovnje pretražiti. On se je opremio za lov s dvimi puškaroi za slonove sa nabojoni na razprsk, ekspresrifiom, šešanom [fliutom), sa 12 tornom^ lovaekorn puSkom za pernatu divljač i u malih kolicah strieijivom za 3 godine, buduc da spomenuti grof kani u lovu probaviti cielo to vrieme. Drevno stari hrast može se po „Voss. Ztg." vidjeti u Parizu kod mosta Concordui. Deblo je u posebnu 38 rn. dugačku željeznu ladju postavljeno, a potonja je tako načinjena, da se može po svib europejskib Icanalih^ a za drugu koju ladju privezana, i na otvorenom moru voziti. Poduzetnici naumili su to drvo tim načinom po svib većih gradovib pokazivati. Deblo je dugo po 31 m.^ na doljuem kraju iznaša promjer skoro 2 ffi. a još u duljini do 27 m. debelo je 90 — 95 cm. Svakako se mora predpostaviti, da je bilo za 12 — 15 m. dulje, nego li je sada. Kore i bieli neima već, pošto je to tečajem vremena nestalo, a samo je ostalo još zdravo jakleno drvo (strž). Za sv<: g života moralo je to stablo blizu 3 m, promjera imati. Pri svemu tomii nije drvo ni najmanje nagnjilo ili šuplje, nego podpuno zdravo. Kako se vidja, palo je to stablo njekoč u korito rieke Rhone, te se ondje u svojoj najboljoj životnoj snagt zabrtvilo. Drvo je tamnosmedje boje i tvrdo a sposobno je za svako moguće tvorivo. Sadržaje 35 m´^ a teži 55.000 kg. Deblo je liepo ravno i u duljini svojoj do 27 m. ima mnogo smogora na sebi od jakih grana, a u sredini je sasvim zdravo, Obzii´om na vanrednu duijinu ovog stabla mora se predmnievati, daje pod sasvim drugimi odaošaji raslo, nego li hrastovi naŠe dobe. Svakako je taj hrast imao veoma plodno tlo i povoljnije podnebje, nego li sto to pruža naš sadanji pojas, Izkaz tečajem godine 1886. prijavljenih i dosudjenih šumskih šteta i postupnih troškova, kod imovne obćine križevačke. g. 1886. na račun na račun prožiih god. ug. 188B. god. prijavljenih u g. 188B. dosudjeno dosudjeno H podrnćja olfćine prijavljeno vriednosti štete I troškova te t e troškova slučajeva for. nč.! for. ne. for. for for. ne. ne. ne. Sveti Ivan Zabno 724 102 25 836 2368 25 1500 70 U7 38 Vojakovac --´ 401 28 544 2139 98 1025 74 61 30 Furkaševac 490 77 J120 3293 36 1316 6i 91 61 Grudovac 714 61 2292 5971 97 2548 16 211 3-J Ivanjska Berek -.. 517 126 66 19 1284 318 5049 862 88 02 2546 451 56 24 258 44 27 25 8 Hercegovac Garešnica 206 186 31 36 678 437 1207 927 14 83 357 287 53 05 70 42 44 34 9 IO Vukovje Ca^ma ^ 194 30 49 10 453 76i 759 1058 17 30 481 865 95 27 53 139 75 23 11 Križ 477 40 1896 3640 89 2187 81 172 52 Kloster Ivanić 73^´ 1778 4633 87 3729 67 231 34 13 Strane obćine 270 781 49 lo6 55 21 31 Uknpno 4805 71 I 578 14 12.670 32.697 15 17.451 151i 06 Opazlca. U godini 1886. prijavljeno 32.697 for. 15 nove., u godini 1886. dosudjeno 17.454 for. 84 novč., nedosndjeno i nerazpravljeno 15.242 for. 31 novo. ^´ U Crnojg´ori zovu »Caliber<^ od puške »fcorna« (ušće). Uredništvo. |