DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 225 — JL-j 31S n?-A- lE^- Družtvene viesti. Na znanje našim p. n, gg. suradnikom^ U sjednici našeg družtvenog odbora od 2. prosinca 1884. bje pod točkom 3, zaključeno, kako se imaju radnje pojedine za naš dnižtvem organ „Šumarski iist" ocienjivati i gg. suradniliom nagradjivati. Te nagrade ustanovljene su ; 1. Za originalne članke pla(ia se po jednom tiskovnom arku 16 — 40 for. (Dakako, da se u obzir uzimlje, u koliko treba dotični Članak izpravka koll u logičkom, toli i u stilističkom smjeru, vrlednost Članka I nagrada za isti ocienjuje odnosno odmjeruje se povjereustveno.) 2. Za prievode Članaka i´ačuna se polovica gornjeg iznosa t. j . 8 — 20 for, po jednom tiskov. arku —- u ostalom valja i tu gornja pod 1. iztaknuta opazka. 3. Za strukovne Članke osobite vriednosti po dogovoru, utanačenom s uredniČtvom našeg organa i s dotičnim gosp. piscem. 4 Za manje viesti i ine crtice, koje nam pojedini naši vriedni prijatelji stručari dogodice salju, neplača se ništa, Prema ovom neka izvole naši p. n. gg. suradnici svoje cienjene radnje za naš druztveni organ svrsi shodno upriličiti. Družtvene diplome. Predsjedništvo našeg družtva dalo je dne 28. pr, mjes. odpremiti družtvene diplome na nove članove, t. j. na. takove članove, koji su nplatili 7 for. na ime pristupnine, članarine I pristojbe za diplomu, dočim su na ine članove diplome poslane poštovnim pouzečem jedino glede onog iznosa, koji nebje dosada namiren. Za lugare odpremljene su diplome pod adresom predpostavljenih jim ureda, zamoliv podjedno dotičnoga upravitelja ureda, da takove diplome izkupiti izvoli, jer je to najkraći i najsigurniji postupak. Diplome družtvene razposlane su na sve nove Članove I. i na 31 član II. razreda, u obče na one II. razreda, koji su izrazili želju diplome imati. Onim lugarom dakle^ kojim tečajem ovoga tjedna neče stici diplome, a takovu pako žele imati, neka se prijave tečajem ovog mjeseca ili neposredno kartom dopisnicom ili putem svojeg predpostavljenoga ureda kod predsjedničtva družtva ili kod uredniČtva našeg družtvenog organa. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Šupae i šumarenje u Bugarskoj, sačinio Simeon Pjerotič, bug. knjež. Šumarski inspektor i upravitelj državnog pjeminista i t. d. Pod gornjim naslovom izašao je u br. 4.,. 5., 7., 8. i 9. našeg družtvenog organa „Šumarski list´´ ex i88G. cieii niz dianaka, a preŠtampati je dao gornji pisac iz šum. lista pod istim naslovom brošuru od 53 str. vel. osm. posvetiv ju p. n. gosp. Dr. Vj e k o s la v n Koroskenyi-u de Pron a kralj, pi-ofesoru i referentu zemalj. vlade, odjela za bogoŠtovje i nastavu i t. d. a našemu druživ. tajniku, na dokaz vječite harnosti. ljubavi i dubokog počitanja uz dobro pogpdjenu sliku, ispjevav mu sgodnu pjesmu kao bivšem svojem ravnatelju na kralj, gospod, šumarskom "učilištu u Križevcib u znak osobite zahvalnosti. Sadržaj upitne brošure biti če našim cienjenim čitateljem iz gornjih brojeva šumar, lisfa dovoljno poznat; nn tko zaželi posebni otisak te brošure imati, neka se obrati na samog pisca g. Simeona Fjerotića, vlast, vinograd, inspektora u Trnavi kod Djakova. Brošura izašla je samo u 200 posebnih otisakah. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 226 — .,Der gemischte Wald" od prof. Dr. C. Gayera. Prijateljem knjige šumarice priobćnjemo, da je pod gornjim naslovom izdao knjigu prof. Dr. C. Gayer ti Brlinu 1886., a može se ista dobiti kod TVilh. Fricka u BeŽu za 2 for. 17 nove. i kod domaćih knjižara. Po dužnosti progovoriti ćemo u kratko o njezinoj zadaći. Kao što su naši životni odnošaji podvrženl vječnoj promjeni: tako isto dogadjaju se dan danas razni preokreti i u na&inu šumarenja . Već nitko nemisli, da se prihod šume povisi samo proizvadjanjem veće množine drva za gorivo, nego svaćije nastojanje upereno je tamo, da se iz šume izmami čim veća množina svakovrstna liesa i drogog gradiva, a prema tomu se udešava i način šum^renja. Poznato nam je i to, daše silan boj bije u novije vrieme, da se čisti bukvici nništej a mjesto ovih da se uzgoje šume Četinjače 1 da mjesto siromašne bukve u sumi kraljuje i caruje samo smrek a i u našem nai´odu mnogo opjevani bo r ili borika , pače gdje gdje nedadu živiti ni vitkoj jeli, niti ariŠu . . . ma jih i u obilju bilo. Istinit je doista konac prekrasne pjesme ^jMujezin"; „Stalna .. . na tom svietu . . . samo inienja jest," I sbilja — poljodielstvo, obrt, trgovina i t. d. mogu 3 lahke ruke podnieti na prečac svaku mienu i promjenu prema većim zahtjevom vremena i života, pa se s toga tim zahtjevom mogu lahko u tinji Čas prilagoditi. AH drugačije je to sa šumom i s njezinom tromom proizvodnjom, te vrlo dugim pvoizvodaim razdobjem; jer što god mi u Sumi danas započmemo, dozrieti će tek u dugom razdobju od 80 1 više godina, a plo d našeg truda nećemo mi uživati, nego će ga uživati tekar naši potomci u drugom ili trećem koljenu. Promjenu u šumi prema Čašovitom svestranom zahtjevu nije moguće naprečac izvesti, a da se neogriešimo o strogoj potrajnosti užitka i o toČno odmjerenom pravcu za obdržavanje opredieljenih načela proizvodnje, i buduć se kod toga nemože pomisliti na nepravilno i nezakonito izra bljivanj e šume, niti se šuma može smatrati kao neograničena svojina sadanjeg potomstva, zato nemože govora biti o drugom, nego da se šumarenje prilagodi novo vječni m zahtjevom ili da se ono preinači t. j . da se nit dosadanjeg načina šumarenja prekine i zavede drngi, svim zahtjevom odgovarajući način — naime da se Šumarenje mješovite šume poprimi. U tom pravcu smjera i prof. dr. C. Gajer u svojoj knjizi pokrenuti šumarenje na drugu stazu. U svom djelu „Der gemischte Wald´´ veli pisac, da mješovita šuma podpuno odgovara današnjim zahtjevom i pojedinaca i zahtjevom tržišta, jer takova Šuma može sve dati, što se u svak o dob a prema potrebam zaiskati može, doČim čista šuma sbog svoje istovrstnosti tvoriva dati nemože. Buduć dakle mješovita šuma bar s jednim dielom svojih proizvoda uvjek na uslugi stoji časovitim tražbinam tržišta i svojim raznovrstnim proizvodnim smjerom odklanj a (prieči) preobilnos t proizvodnih tvoriva, zato ona nemože u svom prihodu nikada na tako niake grane spasti kao primjerice čisti bukvik ili kao Što bi se to moglo mozebit čestimice dogoditi u đojdućem vieku čistoj šumi četinjači, ako jednoč svi oni proizvodi tečajem zadnjih 30 ili 40 godina u Njemačkoj, Austriji, Franeuzkoj i t. d. proizvedenih crnogoričnlh nasada i sjetava istodobno na tržište do piju i ono poplave. Usuprot mora se priznati, da mješovita Šuma neće odbaciti toli veliki dohodak, kao što će ga dati čista šuma onda, ako se njezm gospodarstveni naum skladno podudara sa gospodarstvenim programom. Ali kod vječne kolebajuće i promjenljive kobi i tržištnog zahtjeva neda se sad pomisliti, da će se u tom pravcu išta učiniti, ter će se svaki pokušaj za uveđenje mješovitih šuma izjaloviti. Zato će i težnja, da se proizvadja samo velika mnozma skupoeiena Hesa i ina gradjevna drva, i od sad biti najmiliji naum svijuh, te će se sbog toga sve gospodarstvene težnje i nadalje u toj jedincatoj točki sticati. Nego bude H mješovita šuma zasnovana i njegovana po racionalnih naĆehh, neima dvojbe, da će onda biti kadra zadovoljiti ne samo svim zahtjevom, nego ce se u budućnosti poprimiti kao najprikladniji način Šumarenja. |