DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 35 <-- 35 --> PDF |
219 — .ređjene šumske uprave ima se osobito obzir uzeti na osebujnosti svake vr.fi rt-veća i prema tomu gospodarenje shodno upriličiti. "®" Teak-drvo zahtjeva mnogo svjetla.´A veći dio tropijskog drveća u va i zelenih šumah podnaša usuprot mnogo .asiene; s toga imaju takove šume o-ustog podmladka ne samo od raznog s.karja i penjajućih rastlina, ne^^o većim Jelom od mladog drveća iste vrsti. Kada takovo jedno gorostasno drv^o min^ onda se odmah diže mladi naraštaj, tražeć svjetla, i tako nastaje borba mediJ rastlinami, koja da prije drugoj mjesto otme, gdje da kako i u naravi jači eksemplari stabala nadvladaju slabije. Nu nijedno te vrsti drva nemože se prisno dobiti niti glede visine, niti glede porasti s kalifornijskom Wellingtoniom ili s nustralskinii vrsti Eucalyptug-a. Doduše je u Indiji najviše drvo jedna vrst U pas (Antiaris) u Thoungjeen-šumah u britan. Burmi. To postigne visinu od 2.50´ a ima obod od 35-40´; teak-drvo premjereno ima najveću "visinu od 102´, i to do najnižih grana, a na krošnja mjeri po prilici 50´. Stabla teak od 60—80 stopa do prvih grana nalaze se često na dobroj i vlažnoj stojbini. A mogu se naći u Burmi u šumah Dang,* sjeverno od Bombava, i u velebnih šumah od sjevernog Kanara , koje reprezentiraju najveću vriednost od svih u Indiji naiazećih se teak-šuma. Predpomenutu visinu postigne teak samo pod povoljnimi stojbinskimi uvjeti, gdje stabla u gustom sklopu u dolinah ili u gudurah. na zaklonjenih mjestih, u svježem i plodnom tlu navadno zajedno s bambusom narastu, ter se medjusobno natječu, tko će koga prije nadvisiti. (Nastavak sliedi), - Francuzka trgovina s drvi i ondješnje šume. Za nas je Francuzka glavni kupac. Proizvodi iz šuma naših odlaze u najvećoj mjeri onamo. Naši trgovci rade poglavito sa Francuzi. Zato nas i zanimaju trgovinski odnošaji Francuzke više nego ikoje druge zemlje. U ostalom u interesu naše šum. trgovine valja nara poznavati potriebe svojih potrošača u obće a napose Francuzke, koja je ujedno i posrednik naš za Englezku i druge odaljenije zemlje. Iz podataka, koje ćemo ovdje navesti, može si i šumar i trgovac svoj sud stvoriti 0 tom, kako bivaju visoke i nizke ciene na trgovih u obće, a u Francuzkoj napose. Poznati parižki, amogli bi reći i svjetski, drvarski list „L^EchoForestier" donio je u svom 5. broju od 6. veljače t. g. brojke, koje nam pokazuju po * To je lih lokah-u mzh za šume, ležece na podnožju zapadnog Giiat-goi^´a na poluotoku. Ghat-gorje leži na zapadnom obronku prostrane visočine, koja aauzimlje zapadni dio poluotoka. Prama zapadu t, j . prama obali padaju obronci ovih brda strmice i koso, dočim se prama istoku spuštaju pomalo ravno. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 36 <-- 36 --> PDF |
220 slieclak 0 UVO.U i i.vo.u drva god 1886., nepravec u m ike izmeclju domaćih fstra^^^ drva pri izvozu istih preko graBica francuzke države. Vriednost robe ocjenjuje se tamo svake godine po posebnom carinskom povjerenstvu. Evo što piše 0 tom gorepomenuti list, iz kojega vadimo ove podatke. Najzanimiviji dio francuzkog šumsko-trgovinskog obrta jesu drva sposobna za građju u širem smislu, te ćemo odmah naglasiti, da je bio godine 1886, ukupni uvoz manji nego god. 1885. i to za 14,928.338 franaka. Vriednost cielokupnog uvoza iznašala je 1885. god. 157,497.750 franaka đociim je god. 1886. uvezeno samo u vriednosti od 142.579.412 franaka svakovrstnog drvenog materijala. Izvoz drva za građjii dostigao je godine 1885. 23,981.642; — u g. 1886. samo 19,893.696 fran., dakle za 4,087.946 franaka manje. I uvoz i izvoz drva postaje interesantnim tek onda, kada se uzmu sve potankosti pobliže u obzir. Pogledajmo samo željezničke podvale. Ovi dolaze u Francuzku iz Njemačke, Belgije, Austro-Ugarske i Italije, Njihova -vriednost god. 1886. procjenjena je na 1,197.945; - a g. 1885. na 2,495.250 fran. dakle za 1,297.305 fran. više nego god. 1886. Izvezeno je usuprot 1886. god. podvala za 221.430, — a god. 1885. za 118.910 fran. god. 1886. dakle veći je izvoz za 102.520 fran. Iza željezničkih podvala dolazi krasto vina u trupe ih i otesana. Ova dolazi iz Njemačke; Belgije, Austro - Ugarske, Švicarske, Rusije, sjedinjenih Američkih Država, Kanade i t. đ. Godine 1886. u voženo je ove vrsti građje u vriednosti od 960.030, a god. 1885, za 933.030 fran. Prema tome uvoženo je god, 1886. više za 27.000 frath ^ Njemačka šalje u Francuzku najveći dio hrastovine, adobiva ju djelomice u poriečju Rajne, no najviše na ušću kod Danziga, Konigsberga zatim na ušću Niemena, u Tilzitu, Memelu i Stettinu, kuda najveća količina hrastovine dolazi sa zemljišta ruskoga. Isto je tako s onom, koju Rusija odpravlja Crnim Morem ; ta drva dolaze iz Poljske i središta Rusije, te se odpremaju Dnjeprom i Dnjestrom. Izvoz hrastovine u trupcih i u otesanom stanju donio je u Francuzku god. 1886, svotu od 499.510,^ag. 1885. 531,135 fran-, dakle za 3L625 fran. više nego god, 1886. 1886 ^Zl ´Z ´ ^´ ? ´ ´ r I" ´ ´^ ^^^kovrstnih dimenzija uvoženo je u Francuzku Z Jo 1?8 ™ \ r ´´´´"´´´ ~ ´ ´´´ ´´´´ ^´ -čednosti od 7,093.790 ^JlTnl^l^ T ´´´ ´´´´´´´´ ^™^- P^^^^´^^u hrastovinu uvozi u |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
, ~ 221 — Orahovine sirove, otesane i rezane od raznih dimenzija uvoženo je u Francuzku god. 1886. 2a 222.120, - a g. 1885. za 149.310 fran., 12 čega se pokazuje god. 1886. visak m 72.810 fran. Izvozom orahovine postignuto je 1885. god. 118.850 /ran., docim je 1886. godine posjignuta svota od 121.720 fran. Prema tomu prodalo je u zadnjoj godini više za 2.870 fran. Razne druge vrsti drveća. U ovu obsežnu kategoriju računa se množina sirovog ili otesanog i izradjenog drva za željezničke podvale. Ista je god. 1885. dosegla vriednost od 6.794100 fran ^ dočim je god. 188G. samo 5,282.640 fran, domašila, iz čega se vidi, da je uvoz ove vrsti robe pao za 1,508 460 ivm. Zemlje, koje ove razne vrsti drva u Francuzku uvoze, jesu: Njemačka, Švedska, Austro Ugarska i Sjeverne Amer. Države. Od istib drva izvoženo je god- 1886. samo za 5,526.480, — g. 1885. na^ protiv za 6,354.880 fran. Prodaja je dakle bila manja za 828.400 frai). 1886. g. Rezanog drva za gradjevine od svakojakih dimenzija (izuzam hrastovinu i orahovinu) računa se vriednost za g, 1886. 76,031.440, —za god. 1885. na 78,627.120 fran., dakle za 2,595.680 fran. manje u god. 1886. Ova gradja dolazi iz Švedske, Norvežke, Švicarske, Njemačke, Sjeverne Amerike, Belgije, Italije, Austro-TJgarske i Turske. Od ove zadnje gradje izvoženo je 1886. na stranu u vriednosti od 3,215-970 a u 1885. za 5,635.710 fran. Prema tome je u domaćih proizvodih ove vrsti manjak od 2.419. 710 fran. god. 1886. Velikih kataraka uvoženo je god. 1886. u Francuzku samo 36 kom. u vriednosti od 12,250 fran.; 1885. god. 43 kom. u vriednosti od 15.050 fran. Izvožen nije ni jedan komad. Manjih kataraka uvoženo je više. Godine 1886. uvoženo je SlOkom. u vriednosti od 121.500 fran., 1885. samo 75 kom. u vriednosti od il.2o0fran. dakie za 110 250 fran. god. 1886. više. Izvoženo je ISSQ, god. 103 kom. a 1885. samo 37 komada, prvih je vriednost 20.600 fran. potonjih 7.400 fran. dakle u 1886. je vriednost izvoza za 13.200 fran. veća. Osim manjih kataraka uvoženo god. 1886. druge sitne gradje za veće i man;e čamce za svotu od 1,317.320, — u g. 1885. za 2,703.160 fran., dakle za 1,385,840 fran. u god. 1885. više. Ova drva dovoze se vazda iz Rusije, Švedske i Norvežke, Iz Francuzke se ova gradja ne izvozi. Potraživanje obruča umanjilo se je god. 1886. Iz Belgije, Njemačke, Italije i drugih zemalja uvoženo je god. 1886. za L591.059, — a 1885. za 1,699.177 fran. Prema tomu pao je god. 1886. uvoz za 108.118 fran, I2 Francuzke izvoženo je obruča god. 1886. za 1,527.163; — 1SS5. za 1,755,202 franaka, dakle u god, 1886, za 288.029 fran. manje nego u 1885. Godine 1886. potraživala je Francuzka u inozemstvu više stupaca ; njihova vriednost porastla je na 1,687.803 fran., što predstavlja vriednost uvoza u god. 1885. od 8,109.730 fran. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 222 — , Uvoz od god. 1886. nadmašio je onaj od god. 1885. za 1,421.927 franaka. Izvoz stupaca u inozemstvo donese Francuzkoj g. 1886. 4,250.500, — a 4,432.285 franaka u god. 1885. Ovi stupci većim dielom odredjeni su za ugljene rudnike, izvoze se u Englezku i u Belgiju. Najmnogobrojniji i najinteresantniji sortiment u Francuzkoj trgovini j€su dužice. Godine 1886. uvoženo je u Francuzku hrastove dužice u vriednosti od 34040.342 franaka, koja je određjena za najbolja francuzka vina, a uz to za 3,223.324 fran. duge od raznog drugog drveta. Ukupna vriednost uvoženih dužica 6ini dakle svotu od 37,263.666 fran. Godine 1885. uvoženo je hrastovi dužica za 42,696.833 franka, a od drugih vrstih drveta za 3,275.465 fran. Ove zadnje dvie svote daju vriednost ukupnog uvoza u god. 1885. od 45,972.298 franaka. Ako odbijemo svotu iz god. 1886. od svote iz god. 1885., dobit ćemo u razliki višak od 8,708.632 franka, u kojoj je vriednosti godine 1885. više uvoženo. Tečajem zadnjih đvijuh godina uvožen je u Francuzku sliedeći broj dužica: god. 1886. god. 1885. iz Austro-Ugarske : . -. 35,280.496 43,276.716 „ sjedinjenih država , 1,045.636 737.358 „ Belgije ....... . 445.329 378.171 „ drugih zemalja 1,153.186 3,416.178 Godine 1886. izvezeno je u inozemstvo hrastovi dužica u vriednosti od 1,492 838 fran., a drugovrstne za 745.957 fran., dakle ukupno za svotu od 2,238.795 franaka. Godine 1885. postignuto je izvozom hrastovih dužica 1,518.134 franka, a 918.180 fran, za one druge vrsti drveća, ukupno 2,436.314 franka, što pokazuje god. 1886. manji izvoz sa 197.519 franaka: Šiblja vrbovog za pletenje košara uvoženo je god. 1886. za 400.096 fran., a u god. 1885. u vriednosti od 371.713 fran. Izvoz šiblja poskočio je god. 1886. na 365.931 fran. dočim je god. 1885. bio 352.694 fran. I ovdje se pokazuje višak u god. 1886. za 13.237 fran. Pluto vi na je takodjer predmet, s kojim se u trgovini sa inozemstvom u veliko radi. God. 1886. uvezeno je u Francuzku plutovine za 3,812.975, a u g. 1885. za 4,246.456 franaka. Sve to dolazi iz Alžira, Španjolske, Italije i Portugalske. Izvoženo je plutovine u god. 1885. za 1,01 L837, — a godine 1886. za 1,524.732 franka. Ovako „L´Echo Forestier" po pođatcih carinskih. -X-^ Isti taj list donio je još god. 1876, pregled francuzkog uvoza i izvoza drva, te ćemo ovom prilikom i to ovdje iznieti, da se vidi, kako se kretao |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 39 <-- 39 --> PDF |
.: -^ 223 taj promet za pređjašnjih godina. Tada se bilo uYrammAio} pokrenulo pitanje 0 podizanju carine na strane šumske proizvode. Evo toga. pregleda. Godine uvezeno izvezeno 1860.. 124,800.000 fran. 23,200.000 fran. 1861. 140,900.000 » 27,300.000 J7 1862. 119,700.000 71 26,900.000 n - .. 1863. 134,600.000 5) 34,000.000 » 1864. 133,800.000 V 33,900-000 » 1865. 152,900.000 35,600.000 T) » 1866. 184,100,000 li 32,900.000 ´ )! 1867. 176,200.000 34,500.000 » n . ´ 1868. 181,100.000 35,100.000 » B 1869. 187,600.000 » 88,800.000 n 1870. 1.54,400.000 » 29,500.000 Ti 1871. 90,600.000 23,000.000 . ?7 » 1872. 128,700.000 ». 28,800,000 W . . 1873. 156,500.000 , ?) 46,300.000 7i 1874. 176,800.000 f) 48,000.000 J? Iz ove ice vidi se,, da se je i uvoz i izvoz veoma menjao tečajem periode od god. 1860 do god, 1874. To isto opaženo je i kod prometa tečajem dviju posljednih godina. Ako je dakle u godini 1886. uvoz pao nije to pojav od bog zna kakvog značaja, te se punim pravom možemo nadati, da će, ako ne ove, onda sliedećih godina tamo veća tražnja nastupiti, jer zemlja, kao stoje Francuzka, gdje je industrija tako snažna i razvijena, potraživati će za sva vremena drva sa strane. Osam i pol milijuna hektara francuzke šume nije u stanju zagrijati francuzki narod i još uz to hraniti toli razvijenu francuzku industriju. Ni njihove šume nisu u nikakvom osobitom stanju. Obćinske šume u Francuzkoj su isto tako u lošem stanju kao i drugdje. To svjedoči onaj maleni prihod godišnji, što ga (po zvaničnom izvješću) po hektaru dobivaju. Zvanična procjena prije rata sa Njemačkom pokazala je ukupni godišnji prihod od 30—40 milijuna stera. Tada su bile u računu i šume Elsasa i Loraina, koje je docnije uzela Njemačka i koje iznašaju najmanje 500.000 hekt Ovim odpadom umanjena je površina francuzkih šuma za 1|16, ali obzirom na prihod možda za 1|8 vrieđnosti. Državne šume iznašahu god. 1868. 1,160.000 hekt Obćinske i one od javnih zavoda 2,140.000, što čini ukupno 3,300.000 hekt. od ove površine pokrivahu visoke 1,300.000 srednje 1,700.000, a sitne 300.000 hekt Privatne šume zastirahu više od 5 milijuna hekt. šumom razmjerno najbogatiji deparfcementi jesu: Les Landes (42^/^ od ukupne svoje površine) Les Vars (40"/o) Les Vosges (36^/o) i zatim dolaze oba departemana od Alsaca, Grironde i Jura; najoskudniji su La Manche (3®/^) i La Seine (2.67o) |
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 224 —´ Od godine 1862. poslije ankete gospodarstvene, radilo se o tom, da´se odredi popriecna vriednost francuzkili šuma, te se izpostavilo, da hektar šume vriedi u frankih: I razr. šume vis. 2877 sred. 1673 sit 1081 ^ IL , „ „ , , 20G4 , 1160 „ 818 III. „ „ „ 1435 „ 819 „ 569 Prema tomu došla bi ukupna vriednost francuzkih šuma blizu deset milijarda franaka, ^ Popriecna godišnja proizvodnja po hektaru ocienjena je u sterih kako sliedi. a) šume obćinske. Vrst uzgoja za vatru gradju ukupno Sitna 1/J6m´^ -m´^ 1.96m^ Srednja 4.50 „ 0.57 ,. 5.07 „ Tisoka 1.77 „ L94 „ 3.71 , b) državne šume. Vrst uzgoja za vatru gradju ukupno Sitna 2.88m-^ —m"^ 2.88m^ Srednja 5.17 „ 0.73,, 5.90 „ Visoka 2.64 „ 2.45 ., 5.09 „ ^ c) krunske šume. Vrst uzgoja za vatru gradju ukupno Sitna 2.00m^ —m^ 2.00m-^ Srednja 3.53,, 0.83 „ 4.36 „ Visoka 1.92 „ ´ 1.82 „ 3.74 „ Iz ovoga se vidi, da razni dielovi šumskih dobara u Francuzkoj, kao ni dragđi, nedonase jednakih dobitaka, te da na protiv veoma nejednako đoprinasaju onoj ukupnoj proizvodnji, koju gore sa 35 milijuna stera oznacismo. Da vidimo dalje koliko dobivaju Francuzi drva za gradivo. Podjimo redom od .obćinskih do krunskih; ad a. Kod sitnih šuma neuzimaju ništa za gradju; kod srednjih uzimaju od 5.07—0.57 stera, što predstavlja ]V%, kod visokih od 3.7l~1.94=52>. ad b. Kod sitnih ništa; kod srednjih od 5.90-0.73=12%, kod visokih od 5.09-2.45:^48´/,. ad c. Kod sitnih kao ni gore ništa; kod srednjih na 4.36-0.83==-l9% kod visokih od 3.74 — 1.82=50%. . Po vrsti drveća zauzima hrast s^m gotovo polovicu francuzkih šuma. Drugu polovicu pokrivaju četinjače, bukva i druge vrsti listače. B—c. |