DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 216 ~
Kao u E´sropi, tako isto i u Himalaja-gorju počiva vegetacija rastlina u


zimi, a u tih velebnih planinali naći će šumar iste ođnošaje glede drvJjadi i


šikarja kao i u Europi, ili barem istim veoma slične.


Klimatički pojavi su skoro jedni te isti, izuzam njekoje male razlike. U


viših planinskih predielih vladaju kao i kod nas četiri godišnje dobe, jedino


što vlažno doba nastaje ljeti, a pred potonjom vlada dugotrajno suho doba,


koje je toplije, nego li proliece u srednjoj Europi. U predgorju padaju doduše


nagle kiše, nu nisu od tolike koristi rastlinara, kao što u srednjoj Europi vlaga,


razmjerno porazdieljena, djeljuje.


Potonja okolnost i ini drugi pojavi raedju podnebjem višeg gorja u Hima


laji i medju onim u srednjoj Europi razjasnju nam dovoljno, g kojeg razloga


neuspjeva drveće u Engleskoj i Njemačkoj, koje inače još u Himalaya-gorja u


visini od 12.000´ raste (n. pr. abies webbiana), dakle nedaleko od granice


snježne, gdje već svaka vegetacija prestaje.


Množina pada kiše različita je u nutarnjih i vanjskih predjelih šuma gorja
Himalaja. U Simli i u predgorju iznaša godišnji pad kiše 70—80" i tu postigne
Deodar-cedar za 60-80 godina promjer od 2 stope. Zračni vlažni
vazduhi prolaze preko vruće ravnice u pojasu suše bez oborina, a čim dodju
u doticaj s hladnijim zrakom u brdine viših prediela, nastaju izdašne oborine.
Iznad predgorja Himalaje proteže se na taj način pojas od kakovih 6 milja
širine, u kojem iznaša pad kiše 75, a kad i kad i nješto više palaca. Dalje u
planini sve to manje je, kiše, a n. pr. u Kotgurh-u, 10 milja udaljeno od Simle,
iznaša pš>d kiše samo 38´´. Onkraj snježnih planina pako nestaje skoro kiše.
U položaju od jednake visine, kao što je Simla, treba Deodar-cedar 150—200
godina, dokle postigne debljinu od 2 stope. Još više gore u dolini, do 25 milja
udaljeno u ravnom pravcu od ravnice, prestaje već sasvim svaka vegetacija
rastlina; najzadnje drvo je juniperus excelsa, koje još dolazi na toj medji.


Vlažni pojas s godišnjim pMora kiše od 75 i više palaca, obsiže
predgorje Himalaja i proteže se sjevero-zapadno do Daula-Dhar gorja, koje
zaokružuje predjel Kangra. Dalje u istom pravcu umanjuje se kiša dapače i u
predgorju. Tako n. pr. ima postaja Abbotabad, ležeća medju riekami Ihelum i
Indus, samo U" kiše. Usuprot tomu razprostire se taj pojas u pravcu prama
jugo-istoku. U doljnjem dielu Bengala dosiže granica preko Dacca do obale
južno od Cbittagonga, doeim k ovom pojasu još pripada Assam, Khasia-gorje,
Silhet i Cachar, Tipperach i istočni Bengal. Dalje zauziralje rečeni pojas još
obale od britanskih pokrajina Burma i Arracan. Čim dalje istočno taj pojas
slieđimo, tim više nalazimo kiše, Darjeeling u brit. Sikhim-u ima godišnjeg
pUda kiše do 125" kod visine od 7000 stopa. Cherra, njekoč gorska postaja
u Khasia-gorju ima kod visine od 4000´ do 600´^ ili 50´ kišnog pada. Takodjer
i na obali od Burme ima mnogo kiše; Akjab, glavni grad od Arracau-a, nna
219´^ Tavoj, dalje prama jugu na obali Tenasserim-a, ima 201´^ a Rangoon.
koje leži odaljenije od mora u ravnici, ima 85" godišnjeg pada kiše.