DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 214 — Usuprot tomu stoji nam te ak-drvo, koje nazivlju u obće kraljem indijskili drveća, buduć je isto najkoristnije, osobito dugotrajno, a nije toli težko. U mnogih predielih neima to drvo 4-5 mjesecih nikakova lišća, a samo na nizkom vlažnom položaju pridržaje teak svoje lišće do veljače. Ipak naći će šumar u bezlistnih šuinah najvrućih i najsuših pokrajina jednu do dvje. vrsti drveća, koje se prije, nego što druge, zaodienu mladim gustim lišćem; tako moramo označiti drvo .Schleicbera trijuga" pravim prijateljem šumara, koje je drvo osobito težko (jedna pođpuno suha kubična stopa teži iireko 70 funti ili tri puta toliko, koliko naša navadna jelovina), ter daje kod velike sunčane žege ugodnu hladovinu. Trava i padše Hšće osuše se veoma brzo za vrieme ove dobe godine, a u ožujku ili travnju je već sve tako osušeno i upaljivo. da najmanjom iskrom može požar nastati. U šumah, gdje lišće periodički odpada, postaju skoro godimice veliki požari, ili slučajno, ili ]»ako većim dielom tim, što se hotimice šume sjeku, a onda zapale, ter i navadom pastira, koji suhu travu zapale, da mogu dobiti kasnije izdašnije bujne trave na paljevinah za svoju stoku. Mora se doduše priznati, da vatra mnogo koje šta nekoristna uništi i hodanje po šumah olahkoti; sbog cesa drže mnogi, dapače i sami šumari, da požari nisu za šumu štetni nego u pojedinih slučajevih još koristni. Nu moramo doista priznati, da su ti požari za ondješnje šume od velike štete; na mihone biljka i sjemena unište se, drvlje se ošteti, a i većkrat sasvim posahne. Napaljena kora osuši se, drvo sagnjije, pošto je izvrženo uplivu zraka, te tako stablo postaje šuplje i nevaljano, S toga se vidja u šumah indijskih, koli u ravnici, toli u briegovih, veliki broj šupljih i nezdravih stabala, dapače u mnogih šumah nalazimo do polovice, a i do tri četvrtine za siečnju dozriehh stabala šupljih i nezdravih. U pojedinih slučajevih možebiti ima se taj pojav pripisati i visokoj starosti stabala, koja su za sječnju odredjena. Nu svakako su tom haranju šuma nastavši godišnji požari (jungle zvani) glavnim uzrokom. Njeka vrst drveća trpi od toga manje, nego druge. Osobito se u tom razlikuje sal-dr vo , kojeg sieme prije nastupa kišne dobe dozrije, kada već ti požari prestaju ; mlade biljke khju odmah u znatnoj množini, a požari buduće godine neoštete razmjerno gusti podmladak, akoprem se mnogo biljka osuši i uništi, to ipak ostaje dovoljno još za pošumljenje. Usljed toga tumaĆimo si čiste šume, lih sal-đrvom obraštene. Sjeme teak-drva dozrieva usuprot početkom suhe dobe godine, mnogo tog sjemena unište požari, a samo mali dio klije, ter mlade biljke jedva odo- Ijevaju haranju požara, jer tik do žila pogore. Preostali panjić do žila množi se medjutim od godine do godine, tjerajuć izbojke za kišne dobe i za njekog rnzđobja otme se ipak i uzdi-ži se na životu, Većkrat vidja se mlada biljka od teak-drva, kao da je iz sjemena ponikla, a kad se pobliže razgleda, to nije drugo, nego li izboj iz zakržljavog panja, izgorjelog usljed godišnjih požara, koji je imao ipak nješto životne snage, ter je taj izboj iztjerao. |