DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 212 — Ajmere i Deesa. Ovaj obseg sačinjava sjeverni odjel pojasa subote, narav^ko pošuffiljenje nm je prilično lošo, nu s daleka još ne takovo, kao što je u p^^, jašu suše. U njekih Rajputara-državah ima dosta velikih prediela šumskih, koji se pomno čuvaju, s mnogo zvieradi. drva i trave, ter u suhih godinah obilnu pašu podavaju za marvu ondješnje okolice. Praraa sjeveru dolaze u šumali acacia i prosopis, dalje prama jugu uspjeva vrst anogeissus, liepo drvo s malenim lišćem, visećimi granami i s gustom krošnjom. Isto drvo nalazi se na obroncih stare tvrdje Ghittore i na dragih brežuljcih od Meywar-a, a po,], jedno to drvo nalazimo i u posvećenih gajevih ovog diela od Indije. U Aravalligorju ciene mnogi urodjeni veći posiednici vriednost pošumljenih brda, buduć je kultura zemlje osobito ovisna od kišnice. sakupljene u pojedinih vodenicab, Šume u Sindh-u i u Punjab-u, u potonjoj državi tako zvane Rakbs, sačuvali su prvašnji vlastodržci pokrajina vehkom strogošću, nuutihdielovih bje poslije zauzeća po britanskoj vladi čuvanje šuma već u prvom razdobju dosta zapušteno. TJ zadnjih godinah nastojalo se svojski nadoknaditi ono, šta je zaostalo, ter počam od 1865. god. pošumljeno je u Punjab-u omašnom sadnjom s Talbergia Sissoo 12.000 acres, imenito u svrhu produkcije goriva drva za željeznice, rer gradivog i ogrievnog drva za veće gradove one pokrajine. Drugi odjel pojasa subote nalazimo u južnom dielu poluotoka, ležećem diomice u Deccan-u, u otvorenom zemljištu od Mjsore i u raznih distriktih predsjedničtva od Madras-a. Izuzev brda, nadizuča se znatno preko visocina, kao Bangalore, koje kod visine od 3000´ nad morskom pučinom godišnji pM daždja od 35" ima, nalazimo i u ovom pojasu godišnji pM daždja izpod 30´´. U taj pojas spada Poona, Bellarj i Kurnool sjeverno, a Madura i Tinaevelly južno, a tu je domovina sandal-drva (Santalum album). Ova vrst drva je malena, ima sitno lišće i miomii-isno drvo, raste pojedince po šikarju i uz puteve, nu neima ga na okupu u šumi. Množina tog drva, bud mnogo vriedi, rabi se za razne rezbarije i stolarske radnje, a n hraraovih Hindu-a upotreb- Ijuje se kao kod nas tamjan za kaditi, u ostalom izvaža se mnogo tog drva u Chinu. . Izvan gore označenih prediela iznaša godimice pad daždja više od 30´´, izuzam prediele, ležeće onkraj sniežnog velegorja Himalaja, gdje je malo daždja i sniega a asljed toga je tlo nepošumljeno i suho. OstaH dio Indije ima mnogo više daždja, nego li Europa. Unatoč toga nalazimo bujtie šume sanu) u predielih, gdje je daždja više od 4:0", a da dobijemo još bujniju vegetaciju, to nam treba mnogo više daždja. Ovdje moramo i to u obzir uzeti, da je popriečno godišnja temperatura u Europi G~12« R., dučirn u Indiji je ista 20 do 24" R., a čim viša temperatura, tim je veći stupanj vlažnosti potrebit za produkciju bujne vegetacije. U ostalom je u Indiji u raznih dobah godine vlažnost veoma nepravilna. Tečajem godine traje u najvećem dielu pokrajinah doba suhote dulje, nego li kišno doba. Većim dielom pada potonje doba u ljetne mjesece, bud onda vlada jugo-zapađni vjetar tako zvani Monsoon, a oni predieh, izvrženi tom vjetru, jesu najvlažniji. U sjevernoj Indiji nastaje |