DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 212 —


Ajmere i Deesa. Ovaj obseg sačinjava sjeverni odjel pojasa subote, narav^ko
pošuffiljenje nm je prilično lošo, nu s daleka još ne takovo, kao što je u p^^,
jašu suše. U njekih Rajputara-državah ima dosta velikih prediela šumskih, koji
se pomno čuvaju, s mnogo zvieradi. drva i trave, ter u suhih godinah obilnu
pašu podavaju za marvu ondješnje okolice. Praraa sjeveru dolaze u šumali
acacia i prosopis, dalje prama jugu uspjeva vrst anogeissus, liepo drvo
s malenim lišćem, visećimi granami i s gustom krošnjom. Isto drvo nalazi se
na obroncih stare tvrdje Ghittore i na dragih brežuljcih od Meywar-a, a po,],
jedno to drvo nalazimo i u posvećenih gajevih ovog diela od Indije. U Aravalligorju
ciene mnogi urodjeni veći posiednici vriednost pošumljenih brda, buduć
je kultura zemlje osobito ovisna od kišnice. sakupljene u pojedinih vodenicab,
Šume u Sindh-u i u Punjab-u, u potonjoj državi tako zvane Rakbs, sačuvali su
prvašnji vlastodržci pokrajina vehkom strogošću, nuutihdielovih bje poslije zauzeća
po britanskoj vladi čuvanje šuma već u prvom razdobju dosta zapušteno. TJ
zadnjih godinah nastojalo se svojski nadoknaditi ono, šta je zaostalo, ter počam
od 1865. god. pošumljeno je u Punjab-u omašnom sadnjom s Talbergia
Sissoo 12.000 acres, imenito u svrhu produkcije goriva drva za željeznice,
rer gradivog i ogrievnog drva za veće gradove one pokrajine.


Drugi odjel pojasa subote nalazimo u južnom dielu poluotoka, ležećem
diomice u Deccan-u, u otvorenom zemljištu od Mjsore i u raznih distriktih
predsjedničtva od Madras-a. Izuzev brda, nadizuča se znatno preko visocina,
kao Bangalore, koje kod visine od 3000´ nad morskom pučinom godišnji pM
daždja od 35" ima, nalazimo i u ovom pojasu godišnji pM daždja izpod 30´´.
U taj pojas spada Poona, Bellarj i Kurnool sjeverno, a Madura i Tinaevelly
južno, a tu je domovina sandal-drva (Santalum album). Ova vrst drva je
malena, ima sitno lišće i miomii-isno drvo, raste pojedince po šikarju i uz
puteve, nu neima ga na okupu u šumi. Množina tog drva, bud mnogo vriedi,
rabi se za razne rezbarije i stolarske radnje, a n hraraovih Hindu-a upotreb-
Ijuje se kao kod nas tamjan za kaditi, u ostalom izvaža se mnogo tog drva
u Chinu. .


Izvan gore označenih prediela iznaša godimice pad daždja više od 30´´,
izuzam prediele, ležeće onkraj sniežnog velegorja Himalaja, gdje je malo daždja
i sniega a asljed toga je tlo nepošumljeno i suho. OstaH dio Indije ima mnogo
više daždja, nego li Europa. Unatoč toga nalazimo bujtie šume sanu) u predielih,
gdje je daždja više od 4:0", a da dobijemo još bujniju vegetaciju, to
nam treba mnogo više daždja. Ovdje moramo i to u obzir uzeti, da je popriečno
godišnja temperatura u Europi G~12« R., dučirn u Indiji je ista 20
do 24" R., a čim viša temperatura, tim je veći stupanj vlažnosti potrebit za
produkciju bujne vegetacije. U ostalom je u Indiji u raznih dobah godine
vlažnost veoma nepravilna. Tečajem godine traje u najvećem dielu pokrajinah
doba suhote dulje, nego li kišno doba. Većim dielom pada potonje doba u
ljetne mjesece, bud onda vlada jugo-zapađni vjetar tako zvani Monsoon,
a oni predieh, izvrženi tom vjetru, jesu najvlažniji. U sjevernoj Indiji nastaje