DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 206 —


Prema tomu dobio bi sesijaš u napried oko 20 m^ liesa, a to bi mu
dovoljno bilo, da si uz prikupljenu čarnovinu podigne i kuću i staju. A koji
seljak takove zgrade danas napravi, tomu, kao što nam izkustvo pokazuje,
obično ne treba liesa tečajem prvih deset godiua za gradnju drugih zgrada.


Gva postupak preporučuje se već i s toga, što naš narod, kao što prije
spomenusmo, negradi svojih kuća danas od hrastova liesa. Kod toga netreba
zaboraviti ni na tu važnu okolnost, da u naših hrasticih, a naročito u sječinab
prve periode, zaista ne ima dovoljno drvljadi za gradnju kuća i u obće ovećih
zgrada u tolikoj mjeri, da bi se mogla podmiriti potraživanja naših pravoužitnika
obzirom na sbilnje njihove potrebe.


Ja nevelim, da je ovo jedini izlazak, kojim bi se moglo izaći iz tih
zapletaja. To je samo moje nemjerodavno mnienje. Ali je ipak istina, da )e
propisani postupak u današnjih okolnostih štetan.


Završujuć ovo razmatranje, naglasit mi je to, da htjedoh ovim obavistit
moje poštovane drugove o r^du kod ove imovne obćine, da ih pobudim na
uzajamnost, te podjeilno da iznesem tegobe, s kojimi se ovdje borimo kod provadjanja
,onih uredaba, koje zakon za imovne obćine od 1881. u pogledu doznačivanja
drva u obće propisuje — kako bi onim, koji će u svoje vrieme biti
pozvani, da na preustrojstvu ili prekrajanju istoga zakona posluju, umanjio trud
i posao oko toga, držeć se one istine, da je lahko naći lieka, ako poznaš bolest.


Pfisterov postupak kod napajanja drva.


u broju 3. t. g. „šumar, lista" spomenusmo Pfisterovo tlačno napojilo za
napajanje drva, a sad smo nakanili opisati sav postupak kod napajanja
(impregnacije) s tim strojem.


Postupak sa Pfisterovim strojem vrlo je lahak, a biva ovako:


Posječeno deblo mora se ponajprije na svom donjemu debljem kraju giadko
odpiliti, te ga možemo ostaviti čitavo ili ga prema potrebi prepiliti u trupce.
Kad se deblo razpili, onda treba paziti, da bude razrez jednak, a inače postupa
se s njim kao sa svakim drugim trupcem, te nije ni malo istinito, što se
go\´orka, da tobož napojna tekućina iz debla izpišti, ako se kora odere ili sgiili.


Svakim kraćim ili duljim liesom postupa se posebice, ie će biti dobro,
obzirom na tratnju radnog vremena, koja raste postupice prema duljini trupca,
da se za napajanje opredieljeni trupci, ako to proizvesti se iniajuća vrst drva
dopušta, nenačine predugački, naročito ne onda, ako su debla vrlo nebrčna
(abholzig).


Za napajanje opredieljen lies pričvrsti se sa željeznom zapornicem (vidi
lik 1. i 2.j, od koje je promjer nješto uuinji od promjera napojit se imajućega




ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 23     <-- 23 -->        PDF

207 —


lik 1


Lik:i.


Lik 4.




ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 208 — ,
debla, na svom debljem kraju tako, da oštrica zapornice S2 do druge kaiike u
drvo trupca prodre, a u tom položaju drže ju žabice ili spone (Klammer) /.-, kz
i ^3, te se može sa ondje nalazećimi se vijci i razpinjačem b čvrsto zategnuti.
U tako učvršćenu zapornicu zavrne se (zašarafi) i sa cievljom (Eohrenleitung)
spojenu i sa pipcem providjenu tulajicu (Stutz) c, te se napokon cievlje sa
sopnicom CVVindkessel) tlačnog stroja skopča).


U drvo utiskati se imajuća napojna tekućina (Impragnirungsstoff) nahodi
se u bačvici (vidi lik 4.) a odtuđ se vođi sisalom (Saugrohr) u smrk i od ovud
u sopnicu, gdje se po volji razpružiti može.


Sila napetosti uđešava se prema većoj ili manjoj gustoći napojit se imajućega
drveta, a na tu gustoću upliva ne samo vrst drva, nego i stojbina
(Standort), te duljina napojit se imajućeg drveta.


Kod bukovine dovoljna su 3 do 5 uzdušna tlaka, a samo iznimice mora
se kod te vrsti drva upotrebiti tlak od 10 uzdušišta. Razumjeva se, da je kod
tog posla mjerodavna i napojna tekućina, buduć da za napajanje sa zinkosolišnim
lugom (ciedj) netreba velik uzdušni tlak, dočim ga uljevite kapljevine
kao na pr. paklinsko ulje i kreozot više ti´ebaju, a guste i hladne kapljevine
mogu se u obće samo u onakovo drvo utiskati, koje je dosta kratko.


Vrieme za prodiranje tekućine kroz napojit se imajuće deblo ravna se po
vrsti i duljini drva, te se može 1 metar dugačke bukovine u 20 hipah, a one
od 2 mt. u 1 čas, od 5 mt u 3 časa, a od 10 mt. već u 15 časovab podpuuo
napojiti: ali i kod toga ima iznimaka, buduć brže ili sporije napajanje zavisi
od stojbinskog odnošaja dotičnoga drveta.


Dobro je, ako pustimo dulje djelovati napojna tekućinu, i to tako dugo,
dok pokusom pronadjemo, da je sadržaj (objam) izlazeće tekućine skoro jednak
množini usmrkane (upojene, utiskane) napojne tekućine. Isto tako upliva i
množina u trupac utiskane tekućine, buduć ona odlučuje, da li je napojni postupak
dovršen.


Gdje se iole može, bit će probitačno, da se više komada drveta na jedan
put napaja, buduć se tim vrieme prištedi. Najprikladnije biti će, da se podsjeci
(šveleri) izrade dvojinom u dužini (I)oppellange), te se mogu za 20 časova
3 trupca jačih omjera zajedno napojiti, iz kojih možemo prema debljini 3 do 12
podsjedka izvaditi. U povoljnih odnošajih može se tako u 10 poslovnih satih do
360 podsjedaka podpuno napojiti.


Praktični pokusi iznieli su na vidjelo, da se može popi´iečno 240 podsjedaka
sa jednostavnim udešenjem stroja za jedan dan napojiti.


Buduć se je do sad kušalo napajanje ^onajvi^e sa zinko-solišnom tekućinom,
jer je od svih drugih još najjevtinija, te se najviše u tu svrhu rabi, zato ćemo
se baviti samo s pokusi s tom napojnom tekućinom, a druge tekućine ćemo
samo nuzgredice spomenuti.




ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 25     <-- 25 -->        PDF

~ 209 :^


Doka/.ano je, da je bukva, s kojom se je najviše kušalo, u stanju u st^be
usisati po kubič. nit prema njezinoj gustoći 50 cio Go dapače i 80 litara :^inko~
solišne tekućine (otopine), te da je sa napojnom tekiuiinom na toliko zasićena
da se niti na strži (Kern) debla nemogu pronaći crvene mmge i da se već
prostim okom po boji (svjetlo-siva) razpoznati može posljedak dovršenog napajanja.


Do sad se nije dogodilo, da bi nakon godinu dana napojena bukovina
dobila suhe puklosine (Trockenrisse), a buduć se može po višegodišnjem izkustvu
sa zinko-solišuikom napojeno drvo i od zaležanja (Stockigwerden)i od truhlenja
mnogo godina obcuvati: to se opisani način sam preporuča.


Probitačnost ovoga načina sastoji se ponajviše u tom, što je ustrojenje i
nabava k tom potrebitih strojeva jevtina; što u tu svrhu netreba velikih radnih
sila; što se stroj k svakomu stablu u šumi lahko primaknuti i prenašati može,
dapače i kod nepovoljnih odnošaja tla; što se mnogo prištedi na voznih troškovih
od i do stalnog napojilišta; što se mogu i najdulja debla napojiti i napokon,
što obični težaci sa strojem lahko baratati mogu.


Kao što smo u jur spomenutom broju „Šum. lista" priobćili, postupalo se
je po Pfisterovom načinu sa liesom za brodove, to se u novljanskoj luci dogotavlja
brod, od kojega je bukovo drvo na opisani način napojeno. Graditelji
brodova u velike hvale ovako napojen lies.


Prošle godine ovako napojeno sirovo izradjeno bukovo drvo za željezničke
pođsjeke ni dan danas nije se razpucalo, a isto tako bili su povoljni pokušaji
učinjeni sa vratili, podnicami, podmostnicami, podbojnicami i sa oplaticarai.


I glede troška zaslužuje ovaj postupak najveće priznaje.^ buduć 0´5 kub.
met. ovako napojenog. bukovog drva nestoji više od 80 nvc. uračunajuć ovamo
posao i usrartbinu (amortizaciju) stroja, a može se napajanje bukovih podsjedaka
takodjer i ondje obaviti, gdje se osobita važnost daje napajanju sa
vrućim lugom, te neće više iznašati od IO nvč. Uporabljen lies za brodove, koji
je s veoma sgušćenim sinčano-solišnim lugom napajan bio, nestoji više od 2 for.
po kubič. mt.


Osim sa zinko-solišnikom kušalo se je napajati na malo i sa kreozotom i
kreozotnimi paklinastimi parami; ali svi ovi načini pokazali su se valjanirai u
toliko, što je posao brzo obavljen i što su ovako napojena drva skroz-i::as)ćena
biia; nu trošak izključuje u običnih ođnošajih porabu takovih napojnih tekućina.


Vrlo prikladan bio bi Ptisterov stroj i za bojadisanje inog gradivog drva
za razne svrhe, te su takovi pokusi podpuno uspjeli, a o tih pokusih sgodimice
ćemo što šta pričati.


Obzirom na prednost ovoga postupka biti će umjestno, da u sliedećem
nabrojimo njeke podatke o tom stroju.


Ciena za nabavu podpuno sastavljenog stroja za svu vrst drvljadi — počam
od brzojavnih obliKŠaka i rudarskih podpornjaka do najjačeg trupca — iznosi




ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 210 —


oOOO for. Da si taj stroj s Jahke riske nabaviti može svaki trgovac s drvi i


viasteik šume, koji bi se bavili napajanjem pojedinih vrsti, opredielilo je


(Iružtvo, kojeiTiB je svrha razpačati takav stroj, sliedeće ciene:


Podpun stroj za napajanje podsjedaka stoji 2100 for., a s njim se može


na dan 40 do 50 kub. met. drva napojiti, dočini stroj za napajanje brzojavnih


oblišaka stoji kod jednostavne opreme (sa tri zapirača) ,2100 f^r., a kod dvo


struke opreme 2.700 for. Napojni stroj za napajanje trupaca za pilenje stoji


3500 for. sa 10 zapirača. pr. V. R—c—,


Šumski odnošaji u britansko-indijskih, pokrajinah.


Piše M. V,


Razpravu pod gornjim naslovom držao je Dr. B randis , generalni inspektor
cnglesko-indijskih šuma, u „Britisch Association" u Brighton-u a vadimo
Hl iz djela uvaženog njemačkog stručara šumarskoga ravnatelja Dr. H. Burkliarđta
„Aus dem Walde"´Mitteilungen in zw,anglosen Heftem
Mislimo, da ćemo ugoditi našim cienjenim čitateljem, ako´ ovu razpravu u našem
organu donesemo, buduć sadržaje mnogo zanimiva a i poučna za svakog šumara.
Dr. Brandis opisuje šumske odnošaje u britanjskoj Indiji kao što sliedi:


U svih predielih zemaljske naše kruglje ovisno je razprostranjenje i obilježje
šuma u obće o kakvoći tla i podnebja, nadalje 0 uticajućoj djelatnosti
čovječjoj. U Indiji nalazimo, da šume uspievaju osobito ondje, gdje je dovoljno
vlage iz zraka i u tlu. Ne samo kiša i snieg, nego rosa i vodene pare, koje^se
u zraku razdieljuju, periodičke povodnje rieka a i prociedna voda, koja doline,
u svojoj blizini ležeće, vlažne podržava, uzrokom su potrebite vlage za šumu.
Naša zadaća, koju imamo u predležećem riešifi glede uzroka porazdieljenja
šuma u prednjoj Indiji i u jednom dielu otražnje Indije, bila bi nam mnogo
Inglja sa šumskog i botaničkog gledišta, da bi imali dovoljna opažanja o sadržaju
sakupljanja vlage u zraku i o tvaranju rose za raznih godišnjih doba u pojedinih
predielih. Buduć nam pako ti podatci manjkaju, moramo se lih ograničiti na
to, da podielimo sve pokrajine u razne pojase glede množine kiše, padše
godimice. , ^


Pojas suše ima godimice pada kiše manje od 15"; taj pojas obsiže veći
dio sjevero-zapadne Indije, sa sjevera počam od solnih brda Punjab, raedju
riekami Indus i Iheium, do utoka Indus-a prema jugu; sa zapada počam od
iSuleiman-gorja do Aravalli-gorja u Eajputani prema istoku. U taj pojas spadaju
pokrajine Punjab, Sindh i države urodjenih knezova od Bhawulpur, Kairpur,
Bikauir, Jessulmir i najveći dio od pokrajine Mauvar. U tih predielih, gdje
stanuje do 12 miiliona žitelja, malo kada kiše ima; dapače dogodi se često, da


uzastopce više godina ondje kiša nepada, a samo kad i kad nastupi doba
B pagliini kišami, većinom zimi, a takodjer i mjeseca kolovoza i rujna. Redovito