DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1887 str. 16 <-- 16 --> PDF |
´ — 200 — Petrovaradinska imovna obćina ima taj elaborat dogotovljen, ali nšiimljenje nije provedeno ni danas, a to jedino s toga, što je nei^^vedivo zn> ovu imo\´riu obćiiiu. Ja velim, da je usuniljenje neizvedivo u ovoj imovnoj obcini, te sumnjam, da će se igdje pravedno provesti. 0 tomu sam dosta razmišljao sam, a razgovarao se i posavjetovao sa svojlmi drugovi, pa evo ni danas nisam kadar pronaći načina, kojim bi se tomu zakonskomu ođredjenju zadovoljiti moglo. Godine 1885. viećao je u tom predmetu jedan poseban odbor ovdje u Mitrovici, te nakon dugog razpravljanja toga pitanja donio je sliedeći zaključak: „Usmnljenje se pravedno provesti neda, i to iz sliedećih razloga: a) Sto nisu sve sume jednake obzirom na vrsti drveća. Negdje ima pretežnije bi´astovine, a negdje grabovine i brestovine. Iz hrastovih šuma može se dobivati i lies i di´vo za gorivo, dočim grabovina samo drvo za ogriev daje; b) što si ni hrastove šume (hrastici) nisu jednake. Tako primjerice ima gospodarstvenih jedinica, koje mogu popriečno dati 40—507o drva za lies, dočim iz drugih naši seljaci jedva lO^o iztesati mogu; c) što je veoma velika razlika u ođaljenosti pojedinih sela od šuma ove imovne obcine; d) što se paša i žir nemože uživati, ako je selo od šume odviše udaljeno, a to je zaista tako, buduć su gotov-o svi lugari u jednoj povorci uzduž Save poredani. Obzirom na ove nepovoljne okolnosti predložilo je isto povjerenstvo, da se sela prema ođaljenosti od glavnog šumišta podiele u razrede, te da se najodaljenijim pravoužitnikom poda veća množina drva za ogriev. Ovo je sasvim opravdano. Podunavcu, koji nemože bez dva dana dangube kola drva kući dovesti, pravedno je, da se poda u godišnjoj sječini više drva za ogriev, nego podlužcti, koji si može, — ako urani, — za kuhanje do ručka ležećih ili dragih odkazanih drva donieti. Glavno zastupstvo prihvatilo je ovaj predlog, te je pristalo, da se sve obćine (ima ih 60} podiele u tri razreda i to tako, da se,u I. razred uvrste sela, koja su preko 40 kilomet. udaljena od glavnih šuma; u II. ona od 20 do 40, a u IIL ona, koja tik šuma leže. Prema tome uvršteno je u L razred 17, u II. 8 a u IIL 35 sela. Ova podielba učinjena je jedino sbog drva za ogriev. Veličina ostalih užitaka ovisi od veličine posjeda bez obzira na to, da li je selo uz šume ili dalje od šume. Pripadak na drva za ogriev ustanovljen je po razredih ovako: a) za pravoužitnike iz sela I. razreda na ´^1^ selišta 15, na ´^4 13, na´-´^ 11, a na ´/´^ selišta 9 prost, metara; b) za pravoužitnike II. razreda na ^/4 sel 12, na ^J4 sel. 10, na-/4 seL 8, a na ^/4 sel (] prost- met. |